Europski postupak za sporove male vrijednosti na raspolaganju je strankama u sporu kao alternativa postojećim postupcima prema pravnim propisima država članica. Sudska odluka donesena u europskom postupku za sporove male vrijednosti priznata je i izvršiva u drugoj državi članici bez potrebe za proglašenjem izvršivosti i bez ikakve mogućnosti osporavanja njezina priznavanja.

Za postupak za sporove male vrijednosti sastavljeni su standardni obrasci koji su dostupni ovdje na svim jezicima. Postupak započinje ispunjavanjem „obrasca A”. Uz obrazac je potrebno priložiti svu relevantnu popratnu dokumentaciju poput potvrda, računa itd.

Obrazac A šalje se nadležnom sudu. Nakon zaprimanja obrasca za prijavu, sud ispunjava svoj dio „obrasca za odgovore”. U roku od 14 dana od zaprimanja obrasca za prijavu sud treba tuženiku uručiti njegov primjerak, zajedno s obrascem za odgovore. Tuženik može odgovoriti u roku od 30 dana ispunjavanjem svojeg dijela obrasca za odgovore. U roku od 14 dana sud mora poslati primjerak odgovora tužitelju.

U roku od 30 dana od zaprimanja tuženikova odgovora (ako postoji) sud mora donijeti odluku u tom sporu male vrijednosti ili u pisanom obliku zatražiti dodatne pojedinosti od bilo koje stranke, ili pozvati stranke na usmenu raspravu. Na usmenoj raspravi nije nužno da stranke zastupaju odvjetnici, a ako sud raspolaže odgovarajućom opremom, rasprava se može voditi putem telekonferencije ili videokonferencije.

S potvrdom koju izdaje sud (koju će možda biti potrebno prevesti na jezik druge države članice) i primjerkom sudske odluke ta je sudska odluka izvršiva u svim ostalim državama članicama Europske unije bez daljnjih formalnosti. Jedini razlog za odbijanje izvršenja sudske odluke u drugoj državi članici jest da je ona proturječna drugoj sudskoj odluci donesenoj u drugoj državi članici, a koja se odnosi na iste stranke. Izvršenje se provodi u skladu s nacionalnim pravilima i postupcima države članice u kojoj se sudska odluka izvršava.

Druge poveznice

Uredba (EZ) br. 861/2007 - pročišćeni tekst od 14. lipnja 2017.  (2354 Kb) 

Korisnički priručnik o europskom postupku za sporove male vrijednosti  (1824 Kb) 

Praktični vodič za primjenu europskog postupka za sporove male vrijednosti  (2369 Kb) 

Inforgrafika za potrošače  (103 Kb) 

Letak za pravne stručnjake  (553 Kb) 

Letak za poduzeća  (233 Kb) 

Paket web-alata – informacije o europskom postupku za sporove male vrijednosti

Sporovi male vrijednosti – obavijesti država članica i alat za pretraživanje koji omogućuje pronalazak nadležnih sudova / tijela

Za detaljne informacije koje se odnose na određenu zemlju odaberite odgovarajuću zastavu.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U belgijskom zakonodavstvu ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti. Postoji samo nešto poput „skraćenog postupka za platne naloge” (vidjeti zaseban unos).

Ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti. Upotrebljava se redovni postupak koji je, međutim, vrlo jednostavan.

Redovni postupak opisan je u nastavku:

• sudski poziv putem obavijesti sudskog izvršitelja
• razmjena pisanih navoda, utvrđeni nalazi
• datum rasprave (iznošenje predmeta) i zaključak rasprava
• presuda.

U načelu nema pojednostavnjivanja iako se neki postupci ne pokreću sudskim pozivom već zahtjevom između stranaka (članak 1034. točke a) do e) Zakona o sudskom postupku). Primjer spora koji obuhvaća zahtjev između stranaka spor je povezan s najmom. U odjeljku 1344.a Zakona o sudskom postupku (Gerechtelijk Wetboek) propisano je da se, podložno odredbama ugovora o najmu, svaki postupak koji se odnosi na najam imovine može pokrenuti pisanim zahtjevom koji se predaje u pisarnici parničnog suda.

1.1 Područje primjene postupka, prag

1.2 Prijava postupka

1.3 Obrasci

1.4 Pomoć

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

1.6 Pisani postupak

1.7 Sadržaj presude

1.8 Povrat troškova

1.9 Mogućnost žalbe

Poveznice

Zakonodavstvo o skraćenom postupku za platne naloge – Web-mjesto Savezne javne službe za pravosuđe :

• kliknite „Pročišćeno zakonodavstvo” pod naslovom „Zakonodavni izvori”
• pod „Vrsta prava” odaberite „Zakon o sudskom postupku”
• za „riječ(i)” unesite „664”
• kliknite „Preuzmi” i zatim „Popis”
• kliknite „Pojedinosti”

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti. Od 1. siječnja 2009. sudovi u Bugarskoj primjenjuju Uredbu (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti. Ti se postupci vode na regionalnim sudovima, dok se za pitanja koja nisu posebno obrađena u Uredbi (EZ) br. 861/2007 primjenjuju opća pravila Zakona o parničnom postupku.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.2 Prijava postupka

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.3 Obrasci

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.4 Pomoć

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.6 Pisani postupak

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.7 Sadržaj presude

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.8 Povrat troškova

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.9 Mogućnost žalbe

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

1.1 Područje primjene postupka, prag

U Češkoj ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti. Kategorija sporova male vrijednosti (tj. važnost iznosa financijske naknade) uzima se u obzir samo u žalbenom postupku.

1.2 Prijava postupka

Člankom 202. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku propisano je da se ne može podnijeti žalba protiv presuda koje se odnose na novčanu naknadu čiji iznos ne prelazi 10 000 CZK, isključujući sve kamate i troškove povezane sa sporom; međutim, to se ne odnosi na presude zbog ogluhe.

Stoga se žalbu protiv presuda zbog ogluhe može podnijeti čak i ako se one odnose na iznose manje od 10 000 CZK.

Člankom 238. stavkom 1. točkom (c) Zakona o parničnom postupku propisano je da se ne može podnijeti žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog materijalnog prava protiv sudskih presuda i naloga čiji se izvršni dio, koji se osporava žalbom, odnosi na novčanu naknadu čiji iznos ne prelazi 50 000 CZK (isključujući sve kamate i troškove povezane sa sporom), osim ako se odnose na potrošačke ugovorne odnose ili radnopravne odnose.

1.3 Obrasci

Za postupak u sporovima male vrijednosti ne postoje posebni obrasci.

1.4 Pomoć

Na temelju Zakona o parničnom postupku, sudovi su obvezni upoznati stranke s njihovim pravima i obvezama u postupku. U tom je smislu zakonom propisano o čemu sud može savjetovati stranke u određenoj postupovnoj situaciji.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ista se pravila primjenjuju na podnošenje, ocjenjivanje i izvođenje dokaza u parničnom postupku, neovisno o vrijednosti spora.

1.6 Pisani postupak

S obzirom na postupak u sporovima male vrijednosti, zakonom nisu utvrđene iznimke u pogledu načina održavanja postupka.

1.7 Sadržaj presude

Presuda u sporovima male vrijednosti ne razlikuje se od drugih presuda.

1.8 Povrat troškova

Povrat troškova obuhvaćen je općim pravilima o parničnom postupku.

1.9 Mogućnost žalbe

Kao što je prethodno navedeno, ne može se podnijeti žalba protiv presuda koje se odnose na novčanu naknadu čiji iznos ne prelazi 10 000 CZK, isključujući sve kamate i troškove povezane sa sporom; to se ne odnosi na presude zbog ogluhe.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

1.1 Područje primjene postupka, prag

Zakonom o parničnom postupku (Zivilprozessordnung) nije predviđen poseban postupak za sporove male vrijednosti. Međutim, u članku 495.a Zakona predviđen je pojednostavnjeni postupak. Njime se sudu omogućuje da prema vlastitoj razumnoj odluci odluči kako će postupati u slučajevima kada vrijednost spora iznosi 600 EUR ili manje. Zakonom ta mogućnost nije ograničena ni na jedan drugi način: na primjer, ne postoji ograničenje na neku posebnu vrstu spora.

1.2 Prijava postupka

U takvim slučajevima sud može prema vlastitoj razumnoj odluci odlučiti kako će postupati i konkretno može upotrijebiti određene posebne načine za pojednostavnjenje postupka. Sud to nije obavezan učiniti. Čak i ako vrijednost spora iznosi manje od 600 EUR, sud može postupati u skladu s uobičajenim pravilima.

Ako sud odabere postupak prema vlastitoj odluci, stranke ne smiju prigovoriti. One mogu samo zatražiti usmenu raspravu.

1.3 Obrasci

Ne postoje standardizirani obrasci koji se moraju upotrebljavati.

1.4 Pomoć

Primjenjuju se uobičajena pravila. Razlog je to što je postupak pojednostavnjen samo u smislu postupka koji je potrebno primijeniti. Prema strankama koje nemaju zakonskog zastupnika postupa se jednako kao prema strankama koje imaju zakonskog zastupnika. Na primjer, u postupcima pred lokalnim sudovima (Amtsgerichte) tužbeni zahtjev može se registrirati usmeno u pisarnici. Čak i osoba koja ima zakonskog zastupnika može svoju izjavu registrirati usmeno umjesto dostave putem odvjetnika.

Osim toga, pitanje ima li stranka zakonskog zastupnika ne utječe na prirodu i opseg dužnosti suda da informira i savjetuje (Aufklärungs- und Hinweispflichten). Sud ima zakonsku obvezu objasniti postupak s pravnog i činjeničnog stajališta te razjasniti nedoumice.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Sud ne mora izvoditi dokaze samo na uobičajene načine. Protivno načelu izravnog dokazivanja (Unmittelbarkeit) koje se inače primjenjuje i koje znači da se svjedoci, vještaci ili same stranke moraju saslušati pred sudom u nazočnosti stranaka, u pojednostavnjenom postupku sud može, na primjer, zatražiti saslušanje svjedoka, vještaka ili stranaka telefonom ili pisanim putem.

1.6 Pisani postupak

Moguće je upotrijebiti isključivo pisani postupak. Međutim, usmena rasprava mora se održati ako to zatraži jedna od stranaka.

1.7 Sadržaj presude

Struktura presude jednostavnija je nego u redovnim postupcima. Razlog je to što protiv presuda u sporovima čija vrijednost ne premašuje 600 EUR nije moguće podnijeti žalbu.

Na primjer, moguće je izostaviti opis činjenica. Također je moguće izostaviti osnovu za odluku ako su stranke to voljne prihvatiti ili ako se glavni sadržaj osnove već nalazi u sudskom spisu. Međutim, zbog zahtjeva međunarodnih pravnih odnosa, osnova za presudu mora biti navedena ako se očekuje da će se presuda izvršavati u inozemstvu (članak 313.a stavak 4. Zakona o parničnom postupku).

Ako sud iznimno dopusti žalbu, na strukturu presude primjenjivat će se uobičajena pravila.

1.8 Povrat troškova

Na nadoknadu troškova ne primjenjuju se nikakva ograničenja: primjenjuju se uobičajena pravila.

1.9 Mogućnost žalbe

Protiv presuda u sporovima čija vrijednost ne premašuje 600 EUR u načelu nije moguće podnijeti žalbu. Međutim, žalba može iznimno biti dopuštena ako je prvostupanjski sud u svojoj presudi dopustio žalbu. To je moguće kada je predmet od velike važnosti ili zato što je odluka žalbenog suda potrebna u cilju razvoja prava ili osiguranja dosljedne sudske prakse.

Ako žalba nije dopuštena, prvostupanjski sud mora ponovno pokrenuti postupak ako stranka protiv koje je donesena presuda prigovori da je sud nije saslušao na način koji je važan za donošenje odluke. Ako prvostupanjski sud ne riješi taj prigovor, stranci je jedino preostalo pravno sredstvo ustavna tužba podnesena Saveznom ustavnom sudu.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Nacionalna postupovna pravila za sudske postupke u građanskim predmetima utvrđena su u Zakonu o parničnom postupku (tsiviilkohtumenetluse seadustik).

U skladu s člankom 403. Zakona o parničnom postupku sud može, uz suglasnost stranaka, donijeti odluku bez rasprave.

U skladu s člankom 404. Zakona o parničnom postupku sud može naložiti da se predmet koji uključuje tužbu s novčanom vrijednošću riješi pisanim postupkom ako vrijednost tužbe ne prelazi iznos od 4500 EUR za glavnu tražbinu i 8000 EUR zajedno sa sporednim tražbinama.

U skladu s člankom 405. Zakona o parničnom postupku sud ima diskrecijsko pravo i može rješavati tužbu u pojednostavnjenom postupku, poštujući samo opća postupovna načela utvrđena u Zakonu, ako predmetna tužba ima novčanu vrijednost koja ne prelazi iznos od 3500 EUR za glavnu tražbinu i 7000 EUR zajedno sa sporednim tražbinama.

Ako tužitelj to zatraži, tužba za novčano plaćanje koje proizlazi iz mjenice ili čeka ili tužba za prisilno izvršenje presude koje proizlazi iz hipoteke, hipoteke na brodu ili upisanog zaloga rješava se u dokumentacijskom postupku, pod uvjetom da se tužbi prilože isprave kojima se mogu dokazati svi elementi kojima se potkrepljuje tražbina, te da ih tužitelj podnese u roku koji je odredio sud.

1.1 Područje primjene postupka, prag

1.2. Ako se stranke slože, sud može naložiti da se građanski predmet riješi pisanim postupkom, bez obzira na vrstu i vrijednost predmeta.

Sud može naložiti primjenu pisanog postupka bez suglasnosti stranaka ako tužba ima novčanu vrijednost koja ne prelazi iznos od 4500 EUR za glavnu tražbinu i 8000 EUR zajedno sa sporednim tražbinama.

Pojednostavnjeni postupak može se primijeniti ako tužba ima novčanu vrijednost i vrijednost tužbe ne prelazi iznos od 3500 EUR za glavnu tražbinu i 7000 EUR zajedno sa sporednim tražbinama.

Vrijednost praga ne određuje se ako se tužba za novčano plaćanje koje proizlazi iz mjenice ili čeka ili postupak prisilnog izvršenja presude koji proizlazi iz hipoteke, hipoteke na brodu ili upisanog zaloga rješava u dokumentacijskom postupku.

1.2 Prijava postupka

Zahtjevi u europskom postupku za sporove male vrijednosti mogu se podnijeti sudu elektronički ili poštom. Zahtjevi se mogu podnijeti elektronički u informacijskom sustavu uspostavljenom u tu svrhu (Javna e-datoteka (Avalik e-toimik), https://www.e-toimik.ee/) ili slanjem e-poruke na odgovarajuću e-adresu. Podaci za kontakt estonskih sudova dostupni su na internetskim stranicama sudova. Pošiljatelj mora potpisati zahtjev. Na elektronički podnesenom zahtjevu mora biti digitalni potpis pošiljatelja ili se zahtjev mora prenijeti na jednako siguran način kojim se omogućuje identifikacija pošiljatelja. Zahtjevi se elektronički mogu podnijeti i telefaksom ili u nekom drugom obliku koji se može ispisati, pod uvjetom da se izvorna pisana isprava odmah podnese sudu. U pojednostavljenom postupku sud može zaobići zakonske odredbe o obliku u kojem se zahtjevi podnose.

U skladu s člankom 403. Zakona o parničnom postupku, kad nalaže pisani postupak uz suglasnost stranaka sud će što prije odrediti rok za podnošenje zahtjeva i isprava, odrediti datum objave presude i o tome obavijestiti stranke. Stranke mogu povući svoju suglasnost za pisani postupak samo ako se postupovna situacija znatno promijeni. Ako stranka ne obavijesti sud o tome je li suglasna s pisanim postupkom, pretpostavlja se da želi da se predmet razmotri na sudskoj raspravi.

U skladu s člankom 404. Zakona o parničnom postupku, kad nalaže pisani postupak u predmetu koji uključuje tužbu s novčanom vrijednošću, sud će odrediti rok za podnošenje zahtjeva i isprava, odrediti datum objave presude i o tome obavijestiti stranke. Sud može promijeniti rok ako se postupovna situacija promijenila. Sud će odustati od primjene pisanog postupka ako smatra da se stranka mora osobno pojaviti kako bi objasnila činjenice na kojima se temelji tužba. Stranka može tražiti da se sasluša neovisno o tome je li naložen pisani postupak.

U skladu s člankom 405. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku sud ne mora izdati poseban nalog kako bi riješio tužbu u pojednostavnjenom postupku. Sud poštuje samo opća postupovna načela kad izvršava svoje diskrecijske ovlasti i rješava tužbu u pojednostavnjenom postupku. U pojednostavnjenom postupku sud jamči poštovanje temeljnih prava i sloboda i bitnih postupovnih prava stranaka u postupku te saslušava stranke ako one to zatraže. U tu svrhu nije potrebno sazvati sudsku raspravu. Neovisno o tome, stranke u postupku mora se obavijestiti o njihovu pravu na saslušanje pred sudom. Sud može, ali ne mora pojednostavniti postupak.

Kad odlučuje o tužbi u pojednostavnjenom postupku, sud može, među ostalim:

• voditi zapisnik postupovnih radnji samo u mjeri u kojoj to smatra potrebnim te isključiti pravo podnošenja prigovora na zapisnik
• utvrditi drukčije rokove od onih utvrđenih zakonom
• priznati osobe koje nisu navedene u zakonu kao ugovorne zastupnike stranaka u postupku
• zaobići zakonske odredbe o obliku u kojem se dokazi podnose i izvode te među dokaze uključiti i dokazna sredstva koja nisu dana pod prisegom, uključujući izjave stranaka u postupku
• zaobići zakonske odredbe o dostavi postupovnih akata i obliku isprava koje dostavljaju stranke u postupku, osim ako se tuženiku dostavlja obavijest o tužbi
• odustati od pisanog prethodnog postupka ili sudske rasprave
• izvoditi dokaze na vlastitu inicijativu
• donijeti presudu u predmetu bez opisnog dijela ili obrazloženja
• odluku donesenu u predmetu proglasiti odmah izvršivom i u predmetima koji nisu određeni zakonom ili onima bez osiguranja propisanog zakonom.

Ako vrijednost građanskog predmeta omogućuje provedbu pojednostavnjenog postupka, primjenjuju se odredbe o pojednostavnjenom postupku, čak i ako postoji žalba protiv odluke donesene u pojednostavnjenom postupku. Isto se primjenjuje i na odlučivanje o građanskim predmetima u skladu s Uredbom (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (SL L 199, 31.7.2007., str. 1.), osim ako je to već obuhvaćeno tom uredbom. U skladu s tom uredbom o predmetu može odlučivati nadležni pokrajinski sud (maakohus).

Dokumentacijski postupak provodi se na zahtjev tužitelja, pod uvjetom da se tužbi prilože isprave kojima se mogu dokazati svi elementi kojima se potkrepljuje tražbina, te da ih tužitelj podnese u roku koji je odredio sud.

Isprave se estonskim sudovima mogu podnijeti elektronički, među ostalim, u elektroničkom informacijskom sustavu (https://www.e-toimik.ee/) ili se mogu dostaviti e-poštom ili telefaksom. Ako se isprava šalje sudu telefaksom, izvornik pisane isprave mora se odmah podnijeti sudu. Ako je uložena žalba protiv sudske odluke, izvornik žalbe mora se podnijeti u roku od 10 dana.

Sud može smatrati da je podnesak ili neki drugi postupovni akt koji je stranka u postupku dostavila e-poštom prihvatljiv i bez digitalnog potpisa, pod uvjetom da sud ne sumnja u identitet pošiljatelja ili slanje isprave, posebno ako je ista stranka isprave s digitalnim potpisom prethodno poslala sudu s iste e-adrese u istom predmetu ili ako se sud složio s tim da se podnesci ili druge isprave mogu podnositi i u tom obliku.

Prethodna suglasnost može se dati i elektronički u elektroničkom informacijskom sustavu (https://www.e-toimik.ee/, e-poštom ili telefaksom. Primitak elektroničkim sredstvom u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (b) podtočkom ii. Europske uredbe za sporove male vrijednosti može se podnijeti sudu sa zahtjevom za europski postupak za sporove male vrijednosti.

Postupovni akti općenito se moraju dostaviti odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim izvršiteljima, stečajnim upraviteljima te tijelima državne ili lokalne vlasti elektronički u posebnom informacijskom sustavu. Dostava dokumenata drugim načinima dopuštena je samo ako za to postoji dobar razlog.

Žalba protiv sudske presude donesene u europskom postupku za sporove male vrijednosti može se podnijeti okružnom sudu (ringkonnakohus) nadležnom za pokrajinski sud koji je donio presudu u europskom postupku za sporove male vrijednosti. Žalba se mora podnijeti u pisanom obliku i sadržavati:

1. naziv suda koji je donio presudu protiv koje se podnosi žalba, datum presude i broj građanskog predmeta
2. jasno izražen zahtjev podnositelja žalbe u kojem se objašnjava u kojoj mjeri podnositelj žalbe osporava presudu prvostupanjskog suda i utvrđuje koju odluku okružnog suda traži podnositelj žalbe
3. osnovu za žalbu
4. vrijeme dostave presude koja se osporava.

Razlog za žalbu mora sadržavati:

1. pravnu odredbu koju je prvostupanjski sud prekršio u svojoj presudi ili donošenjem svoje presude ili činjenice koje je prvostupanjski sud netočno ili nedostatno utvrdio
2. razlog kršenja pravne odredbe ili netočnog ili neodgovarajuće utvrđenja činjenice
3. upućivanje na dokaze kojima podnositelj žalbe želi potkrijepiti svako činjenično utvrđenje.

Žalbi se prilažu dokumentirani dokazi koji nisu izneseni pred prvostupanjskim sudom i koje podnositelj žalbe zahtijeva da sud prihvati.

Ako se žalba temelji na novim činjenicama i dokazima, u njoj se mora obrazložiti zašto nove činjenice i dokazi nisu izneseni pred prvostupanjskim sudom.

U žalbi se mora navesti i obrazložiti ako podnositelj žalbe želi da sud sasluša svjedoka, uzme izjavu pod prisegom stranke u postupku ili organizira vještačenje ili pregled. U tom slučaju u žalbi se moraju navesti imena, adrese i podaci za kontakt svjedoka ili vještaka, ako su poznati.

Podnositelj žalbe mora u njoj navesti ako želi da se predmet razmotri na sudskoj raspravi. Ako to ne učini, pretpostavlja se da pristaje na to da se predmet rješava u pisanom postupku. Sud dostavlja žalbu drugoj ugovornoj strani i određuje rok u kojem ona mora iznijeti svoje stajalište.

Sud donosi odluku o zahtjevu za preispitivanje sudske odluke u skladu s Uredbom o postupku za sporove male vrijednosti. Ako je potrebno, o zahtjevu se odlučuje na sudskoj raspravi. Ako se zahtjev prihvati, europski postupak za sporove male vrijednosti nastavlja se kao i prije donošenja odluke. Žalba protiv sudske odluke kojom se odbija zahtjev za preispitivanje sudske odluke može se podnijeti okružnom sudu. Žalbe protiv odluka o žalbi koje je donio okružni sud mogu se podnijeti Vrhovnom sudu (Riigikohus) samo ako je okružni sud odbio žalbu.

Iznos državne pristojbe utvrđuje se na temelju vrijednosti građanskog predmeta koji se utvrđuje na temelju iznosa tražbine. Pri izračunu vrijednosti građanskog predmeta iznos osnovne tražbine zbraja se s iznosom sporednih tražbina. U slučaju zahtjeva za europski postupak za sporove male vrijednosti za naplatu zateznih kamata koji još nije postao naplativ, iznosu se mora dodati iznos jednogodišnjih zateznih kamata. Iznos državne pristojbe utvrđuje se na temelju konačnog primljenog iznosa (troškovi građanskog predmeta) te u skladu s tablicom iz Priloga 1. Zakonu o državnim pristojbama (riigilõivuseadus) kako je navedeno u članku 59. stavku 1.

Državna pristojba mora se platiti za polovinu vrijednosti tužbe za zahtjev za preispitivanje sudske presude u postupku koji se vodi na temelju Uredbe o postupku za sporove male vrijednosti. Ta državna pristojba iznosi najmanje 100 EUR, odnosno najviše 2100 EUR.

Za podnošenje žalbe mora se platiti jednaka državna pristojba kao za prvobitno podnošenje zahtjeva za europski postupak za sporove male vrijednosti pokrajinskom sudu, uzimajući u obzir opseg žalbe. Kad se podnosi žalba ili žalba u kasacijskom postupku protiv presude donesene u pisanom postupku ili protiv privremene presude ili djelomične presude koja je donesena uz rezervu, pretpostavlja se da vrijednost predmeta iznosi četvrtinu vrijednosti predmeta u prvom stupnju.

Za podnošenje žalbe Vrhovnom sudu u kasacijskom postupku mora se platiti državna pristojba od 1 % vrijednosti građanskog predmeta, uzimajući u obzir opseg žalbe. Iznos državne pristojbe određuje se na temelju članka 59. Zakona o državnim pristojbama. Državna pristojba ne smije iznositi manje od 100 EUR ni više od 4760 EUR.

Za podnošenje žalbe okružnom sudu ili Vrhovnom sudu mora se platiti državna pristojba od 70 EUR.

Državna pristojba može se platiti bankovnim prijenosom na bilo koji bankovni račun Ministarstva financija: SEB Pank – broj bankovnog računa EE571010220229377229 (SWIFT: EEUHEE2X); Swedbank – broj bankovnog računa EE062200221059223099 (SWIFT: HABAEE2X); Luminor Bank – broj bankovnog računa EE221700017003510302 (SWIFT: RIKOEE22); LHV Pank – broj bankovnog računa EE567700771003819792 (BIC/SWIFT: LHVBEE22).

Ako se sudska presuda donesena u europskom postupku za sporove male vrijednosti ne poštuje dobrovoljno, izvršavaju je sudski izvršitelji.

Sudovi koji odlučuju o zahtjevima u europskom postupku za sporove male vrijednosti (vidjeti točku 1.2.) ovlašteni su poduzeti mjere iz članka 23.

1.3 Obrasci

Ne postoje nacionalni standardni obrasci za pojednostavnjene postupke.

1.4 Pomoć

Pravna pomoć pruža se u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu o pravnoj pomoći koju financira država (riigi õigusabi seadus) i u poglavlju 18. potpoglavlju 6. Zakona o parničnom postupku. O dodjeli pravne pomoći koju financira država odlučuje se na temelju zahtjeva predmetne osobe.

Stranka u sudskom postupku u građanskom predmetu podnosi zahtjev za pravnu pomoć koju financira država sudu koji vodi predmet ili u čijoj je nadležnosti predmet spora.

Fizička osoba može primiti pravnu pomoć koju financira država ako zbog svoje financijske situacije u trenutku kad joj je ta pomoć potrebna ne može platiti stručne pravne usluge ili ih može platiti samo djelomično ili obročno ili ako zbog svoje financijske situacije nakon plaćanja pravnih usluga ne može podmiriti osnovne životne troškove.

Pravna pomoć koju financira država dodjeljuje se fizičkoj osobi koja, u trenutku podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć, ima domicil u Republici Estoniji ili drugoj državi članici Europske unije ili je državljanin Republike Estonije ili druge države članice Europske unije. Domicil se utvrđuje na temelju članka 62. Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.). Drugim se fizičkim osobama pravna pomoć dodjeljuje samo ako na nju imaju pravo na temelju međunarodnih obveza Estonije.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ako se predmet rješava u pojednostavnjenom postupku na temelju članka 405. Zakona o parničnom postupku, sud može izvoditi dokaze i na vlastitu inicijativu, što nije slučaj u redovnom postupku za tužbu. Sud može zaobići zakonske odredbe o obliku u kojem se dokazi podnose i izvode te među dokaze uključiti i dokazna sredstva koja nisu dana pod prisegom, uključujući izjave stranaka u postupku.

U dokumentacijskom postupku kao dokaz se prihvaćaju samo isprave koje su stranke podnijele i izjave koje su dale pod prisegom. Smiju se podnijeti samo dokazi koji se odnose na tužbu za novčano plaćanje koje proizlazi iz mjenice ili čeka ili postupak prisilnog izvršenja presude koji proizlazi iz hipoteke ili hipoteke na brodu te na to je li isprava autentična ili krivotvorena. Ne prihvaćaju se drugi dokazi, a prigovori se ne uzimaju u obzir. U dokumentacijskom postupku ne može se podnijeti nijedan drugi zahtjev ili protutužba. Dovoljno je dostaviti dokaze koji potvrđuju sporednu tražbinu koja proizlazi iz mjenice ili čeka.

Pravila o izvođenju dokaza utvrđena su u poglavlju 25. Zakona o parničnom postupku. Osim ako je zakonom propisano drukčije, obje stranke u postupku moraju dokazati činjenice na kojima se temelje njihovi zahtjevi i prigovori. Osim ako je zakonom propisano drukčije, stranke se mogu dogovoriti o drukčijoj raspodjeli tereta dokazivanja od one predviđene zakonom te o prirodi dokaza kojima se dokazuju određene činjenice. Dokaze podnose stranke u postupku. Sud može pozvati stranke da podnesu dodatne dokaze. Ako stranka u postupku želi podnijeti dokaze, a to ne može sama učiniti, može zatražiti od sud da izvede dokaze. Stranka u postupku koja podnosi dokaze ili traži izvođenje dokaza mora objasniti koje činjenice relevantne za predmet time želi dokazati. Svi zahtjevi za izvođenje dokaza moraju sadržavati i informacije koje omogućuju njihovo izvođenje. U prethodnom postupku sud strankama određuje rok za podnošenje dokaza ili zahtjeva za izvođenje dokaza. Ako se zahtjev za izvođenje dokaza koji je podnijela stranka u postupku odbije jer stranka nije unaprijed platila troškove izvođenja dokaza na zahtjev suda, stranka nema pravo zahtijevati naknadno izvođenje takvih dokaza ako bi prihvaćanje tog zahtjeva dovelo do odgode predmeta.

Ako je dokaze potrebno izvoditi izvan mjesne nadležnosti suda koji vodi postupak u tom predmetu, sud pred kojim se vodi postupak može odrediti da se posebni zahtjev za postupovne radnje uputi sudu u čijoj se mjesnoj nadležnosti može izvesti dokaz. Posebni zahtjev izvršava se na temelju postupka koji je na snazi za izvršenje tražene postupovne radnje. Stranke u postupku obavješćuju se o vremenu i mjestu izvršenja postupovne radnje, a posebni zahtjev se izvršava bez obzira na to je li stranka prisutna. Zapisnik o postupovnoj radnji i dokazi prikupljeni pri provedbi posebnog zahtjeva odmah se šalju sudu pred kojim se vodi postupak. Ako sud koji vodi postupak u predmetu na temelju posebnog zahtjeva izvodi dokaze, a to dovede do spora i ako daljnje izvođenje dokaza ovisi o njegovu rješenju, ali ga sud koji odlučuje o tom pitanju na temelju posebnog zahtjeva ne može riješiti, spor rješava sud koji odlučuje u glavnom predmetu. Ako sud koji izvršava posebni zahtjev smatra da bi za predmet bilo korisno da se postupak izvođenja dokaza prepusti drugom sudu, on upućuje zahtjev tom sudu i obavješćuje stranke u postupku.

Dokazi koji se izvode u stranoj zemlji u skladu sa zakonima te zemlje mogu se upotrebljavati u građanskim postupcima u Estoniji, osim ako je postupovna radnja poduzeta radi izvođenja dokaza protivna načelima estonskog građanskog postupka. U skladu s Uredbom (EU) 2020/1783 Europskog parlamenta i Vijeća o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima vijeće suda u Estoniji koji je zatražio izvođenje dokaza u skladu s postupkom utvrđenim u Uredbi ili sudac koji postupa po nalogu takvog suda mogu biti prisutni na stranom sudu i surađivati s njime u izvođenju dokaza. Stranke u postupku, njihovi zastupnici i vještaci mogu sudjelovati u tom izvođenju dokaza jednako kao što mogu sudjelovati u izvođenju dokaza u Estoniji. Ako je člankom 19. stavkom 3. Uredbe dopušteno da estonski sud izravno izvodi dokaze u drugoj državi članici Europske unije, u tome može sudjelovati vijeće suda pred kojim se vodi postupak, sudac koji postupa po nalogu ili vještak kojeg je imenovao sud.

Ako se dokazi moraju izvoditi izvan Europske unije, sud će to zatražiti preko nadležnog tijela u skladu s Konvencijom o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim ili trgovačkim stvarima. Sud može izvoditi dokaze i u stranoj zemlji preko veleposlanika ili ovlaštenog konzularnog službenika koji zastupaju Republiku Estoniju u toj zemlji, pod uvjetom da to nije zabranjeno njezinim zakonima.

Stranka koja je podnijela dokaze ili zatražila izvođenje dokaza može odustati ili povući dokaze samo uz suglasnost suprotne stranke, osim ako je zakonom predviđeno drukčije.

1.6 Pisani postupak

U pojednostavnjenom postupku predmet se može rješavati pisanim postupkom. Sud jamči poštovanje temeljnih prava i sloboda i bitnih postupovnih prava stranaka u postupku te ih saslušava ako one to zatraže. U tu svrhu nije potrebno sazvati sudsku raspravu. Sud može odustati od pisanog prethodnog postupka ili sudske rasprave.

Ako stranke na to pristanu, predmet se može rješavati pisanim postupkom.

1.7 Sadržaj presude

Presuda se sastoji od uvoda, izreke, opisnog dijela i obrazloženja. Presuda donesena u pojednostavnjenom postupku ne mora imati opisni dio ili obrazloženje. Kad sud odlučuje o tužbi u pojednostavnjenom postupku, u opisnom dijelu presude može navesti samo pravne osnove i dokaze na kojima je temeljio svoje zaključke.

Pokrajinski sud koji donosi presudu u pojednostavnjenom postupku može navesti da odobrava žalbu. Sud će odobriti žalbu ako smatra da je odluka žalbenog suda potrebna za dobivanje mišljenja okružnog suda o pravnom pitanju. Odobrenje žalbe nije potrebno opravdati.

U dokumentacijskom postupku tužba se odbacuje ako tužitelj nije potkrijepio tužbeni zahtjev dokazima dopuštenima u dokumentacijskom postupku. U tom se slučaju tužba može ponovno podnijeti u redovnom postupku. Sud koji prihvati tužbu u pisanom postupku unatoč prigovorima tuženika donosi presudu u kojoj zadržava pravo tuženika na obranu njegovih prava u budućnosti. Za potrebe žalbe i prisilnog izvršenja, presuda s rezervom smatra se pravomoćnom presudom. Ako se prigovor koji je mogao biti podnesen u dokumentacijskom postupku riješi presudom s rezervom, tuženik može taj prigovor naknadno ponovno podnijeti samo ako je presuda s rezervom ukinuta ili izmijenjena.

1.8 Povrat troškova

Opća načela:

• Troškove postupka snosi stranka koja je izgubila u postupku.
• Stranka koja je izgubila u postupku drugoj stranci nadoknađuje, među ostalim, sve nužne izvansudske troškove nastale u sudskom postupku. Strankama se nadoknađuju svi izvansudski troškovi koji bi se nadoknadili svjedoku, uključujući naknadu za bilo koji gubitak zarade ili drugog trajnog dohotka, na istoj osnovi i u istoj mjeri kao i svjedoku.
• Troškovi postupka pravnog zastupnika stranke nadoknađuju se u skladu s istim pravilima koja se primjenjuju na troškove postupka stranke.
• Ako bi bilo nepravedno ili neopravdano da stranka koja je izgubila u postupku snosi troškove suprotne stranke, sud može naložiti strankama da same snose troškove u cijelosti ili djelomično.
• Ako je tužba djelomično prihvaćena, stranke jednako dijele troškove postupka, osim ako sud raspodijeli troškove postupka prema stupnju uspjeha u tužbi ili im naloži da same u cijelosti ili djelomično snose troškove.

1.9 Mogućnost žalbe

U izreci presude donesene u pojednostavnjenom postupku sud utvrđuje pravila i rok za podnošenje žalbe. U redovnom postupku podnosi se žalba na odluku u pojednostavnjenom postupku. Okružni sud može odlučivati o žalbi u pojednostavnjenom postupku neovisno o odobrenju pokrajinskog suda, a žalba se može podnijeti neovisno o njegovu odobrenju. Okružni sud mora obraditi žalbu, iako primjenjuje pojednostavnjeni postupak.

U redovnom postupku podnosi se žalba na odluku u dokumentacijskom postupku.

Stranka i treća strana s neovisnim zahtjevom mogu podnijeti žalbu protiv presude prvostupanjskog suda. Treća strana bez neovisnog zahtjeva može podnijeti žalbu pod uvjetima utvrđenima u članku 214. stavku 2. Zakona o parničnom postupku.

Žalba se ne može podnijeti ako su se obje stranke u podnesku dostavljenom sudu odrekle prava na žalbu.

Rok za žalbu je 30 dana od dostave sudske odluke podnositelju žalbe, ali ne kasnije od 5 mjeseci od objave odluke prvostupanjskog suda.

Ako je tijekom žalbenog roka u predmetu donesena dodatna presuda, žalbeni rok počinje teći od datuma donošenja dodatne presude, među ostalim u odnosu na izvornu presudu. Ako se presudi koja nije imala opisni dio ili obrazloženje dodaje ispušteni dio, žalbeni rok počinje iznova teći od datuma na koji je presuda donesena u cijelosti.

Ako stranke o tome postignu dogovor i obavijeste sud, rok za podnošenje žalbe može se skratiti ili se može produljiti za najviše 5 mjeseci od objave presude.

Stranka u žalbenom postupku može Vrhovnom sudu podnijeti žalbu u kasacijskom postupku protiv odluke okružnog suda ako je okružni sud počinio bitnu povredu postupovnih prava ili nepravilno primijenio odredbu materijalnog prava. Treća strana bez neovisnog zahtjeva može podnijeti žalbu u kasacijskom postupku pod uvjetima utvrđenima u članku 214. stavku 2. Zakona o parničnom postupku.

Žalba u kasacijskom postupku ne može se podnijeti ako su se obje stranke u podnesku dostavljenom sudu odrekle prava na žalbu.

Rok za žalbu u kasacijskom postupku je 30 dana od dostave sudske odluke podnositelju žalbe, ali ne kasnije od 5 mjeseci od objave odluke okružnog suda.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Da, takav postupak postoji u irskom pravu kao alternativna metoda pokretanja spora male vrijednosti privatnom tužbom. [Vidjeti pravila Okružnog suda (sporovi male vrijednosti) 1997. i 1999.). Tu uslugu pružaju uredi Okružnog suda i osmišljena je u svrhu jeftinog rješavanja potrošačkih sporova bez potrebe za angažiranjem odvjetnika. Isto tako, postupak koji se odnosi na spor male vrijednosti (tj. određene postupke u vrijednosti od najviše 2 000 EUR) moguće je pokrenuti putem interneta.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Sporovima male vrijednosti obuhvaćeno je sljedeće:

i. sporovi koji se odnose na robu ili usluge za osobne potrebe kupljene od trgovca (potrošački spor);

ii. sporovi koji se odnose na malo oštećenje imovine (ne uključujući osobne ozljede);

iii. sporovi koji se odnose na nevraćanje pologa za najamninu kad je riječ o određenim vrstama unajmljene imovine. Primjerice, kuća za odmor ili soba/stan u prostoru u kojemu živi i vlasnik, uz uvjet da potraživanje ne premašuje 2 000 EUR.

Sporovi koji se odnose na potraživanja najmodavca/najmoprimca ili na unajmljeni smještaj, a koji nisu obuhvaćeni sporovima male vrijednosti mogu se podnijeti Odboru za najam privatnog stambenog prostora na sljedeću adresu: Residential Tenancies Board, 2nd Floor, O’Connell Bridge House, D’Olier Street, Dublin 2. Internetska stranica: Home

Sporovima male vrijednosti nisu obuhvaćeni sporovi koji proizlaze iz:

i. ugovora o najmu s pravom kupnje;

ii. povrede ugovora o leasingu;

iii. dugova.

1.2 Prijava postupka

Potrošač ima pravo koristiti se postupkom ako je od trgovca kupio robu ili usluge za osobne potrebe. Od siječnja 2010. postupak može pokrenuti i poslovni subjekt protiv drugog poslovnog subjekta. Sporove male vrijednosti obrađuje službenik Okružnog suda, koji se naziva tajnikom Suda za sporove male vrijednosti. Po mogućnosti, tajnik vodi pregovore između stranaka bez potrebe za sudskom raspravom. Ako se stranke ne dogovore, tajnik upućuje zahtjev Okružnom sudu radi pokretanja rasprave.

Podnositelj zahtjeva mora biti siguran u ime i adresu osobe ili trgovačkog društva protiv kojeg želi pokrenuti postupak. Ako je riječ o trgovačkom društvu, mora navesti točan pravni naziv. Te pojedinosti moraju biti točne kako bi sudski izvršitelj mogao provesti odluku suda (nalog).

Ako tajnik Suda za sporove male vrijednosti primi obavijest kojom tuženik osporava tužbu ili podnosi protutužbu, tajnik Suda stupit će u kontakt s tužiteljem i dostaviti mu primjerak tuženikova odgovora na tužbu. Tajnik Suda za sporove male vrijednosti može razgovarati ili pregovarati s obje stranke radi postizanja dogovora.

Ako tuženik prihvati tužbu, mora o tome obavijestiti ured tajnika Suda slanjem popunjenog obrasca pod nazivom Obavijest o prihvaćanju odgovornosti. Ako tuženik ne odgovori, tužba će se automatski smatrati neosporenom. U tom slučaju Okružni sud donosi odluku u korist tužitelja (pri čemu tužitelj ne mora biti prisutan na Sudu) i nalaže plaćanje potraživanog iznosa u kratkom utvrđenom roku.

1.3 Obrasci

Tajnik Suda za sporove male vrijednosti dostavlja tužitelju obrazac za podnošenje zahtjeva, koji je dostupan i na internetskoj stranici Sudske službe na adresi https://www.courts.ie/

1.4 Pomoć

Budući da je svrha sporova male vrijednosti jeftino rješavanje potrošačkih sporova bez uključivanja odvjetnika, za te vrste sporova najčešće nisu potrebni pravni savjeti ili pravna pomoć.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ako se pokrene sudski spor, stranke moraju nazočiti raspravi Okružnog suda. Sudska rasprava je javna i dio je uobičajenog zasjedanja Okružnog suda. Kad predmet dođe na red, tajnik Suda za sporove male vrijednosti poziva tužitelja na mjesto za svjedoke radi iznošenja dokaza. Dokazi se iznose pod prisegom, a tuženik može unakrsno ispitati tužitelja u pogledu pitanja koja se odnose na spor. Tuženik će isto tako imati priliku za iznošenje dokaza. Suprotstavljena stranka ili njezin pravni zastupnik, ako je prisutan, može unakrsno ispitati svakog svjedoka. Stranke ujedno imaju pravo pozvati svjedoke ili podnijeti izvješća svjedoka, ali neće moći dobiti povrat tako nastalih troškova jer postupak nije namijenjen pokrivanju tih troškova, nego razmjerno jeftinom rješavanju sporova male vrijednosti.

1.6 Pisani postupak

Ako predmet ne riješi tajnik Suda za sporove male vrijednosti, tuženik na dan rasprave mora donijeti pisane dokaze u prilog tužbi, kao što su relevantni dopisi, računi ili potvrde. Osim toga, obje će stranke imati priliku iznijeti usmene dokaze, a mogu biti i unakrsno ispitane.

1.7 Sadržaj presude

Ako se postupak okonča u korist tužitelja, Okružni sud donosi odluku u njegovu korist i nalaže plaćanje potraživanog iznosa u kratkom utvrđenom roku.

1.8 Povrat troškova

Iako stranke mogu zatražiti usluge pravnog savjetnika, neće imati pravo na povrat tako nastalih troškova od druge stranke, čak i ako se postupak okonča u njihovu korist. Svrha sporova male vrijednosti je rješavanje spora bez potrebe za odvjetnikom.

1.9 Mogućnost žalbe

Tužitelj i tuženik imaju pravo žalbe na odluku Okružnog suda pred Oblasnim sudom. Oblasni sud može dosuditi troškove, ali o tome odlučuje pojedinačni sudac tog Suda.

Druge poveznice

https://www.courts.ie

https://www.courts.ie/small-claims

http://www.citizensinformation.ie/en/justice/courts_system/small_claims_court.html

https://www.courts.ie/small-claims

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Postoji li u Grčkoj postupak za sporove male vrijednosti (odnosno poseban postupak koji je pojednostavnjen u odnosu na uobičajeni postupak i koji se primjenjuje u sporovima čija je vrijednost ispod određenog novčanog praga ili u određenim vrstama parničnih sporova bez obzira na novčani prag)?

Članci od 466. do 469. poglavlja M Zakona o parničnom postupku sadržavaju posebne odredbe o sporovima male vrijednosti.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Posebne odredbe o sporovima male vrijednosti primjenjuju se:

1. ako predmet spora spada u nadležnost suda za sporove male vrijednosti, ako se odnosi na potraživanja ili prava na pokretnu imovinu ili vlasništvo nad njom i ako njegova vrijednost ne prelazi 5000 EUR i
2. ako je vrijednost predmeta spora veća od 5000 EUR, ali podnositelj pritužbe izjavi da pristaje primiti iznos koji ne prelazi 5000 EUR za zadovoljenje potraživanja koje je predmet njegove pritužbe. U tom će se slučaju tuženiku naložiti da plati potraživanje ili iznos utvrđen u presudi suda za sporove male vrijednosti.

1.2 Prijava postupka

Postupak je obavezan.

Ni sud ni protivne stranke ne mogu umjesto posebnog postupka za sporove male vrijednosti primijeniti uobičajeni postupak za takve sporove.

1.3 Obrasci

Predsjednički dekret o upotrebi standardnih dokumenata za sporove male vrijednosti (u tijeku) u postupku je donošenja.

1.4 Pomoć

Je li za stranke koje ne zastupa odvjetnik predviđena pomoć u postupovnim pitanjima (koju primjerice pruža sudski službenik ili sudac)? Ako da, od čega se sastoji?

Stranke pred sudom mogu zastupati same sebe ili ih može zastupati odvjetnik.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Postoje li određena pravila koja se odnose na izvođenje dokaza i jesu li ona pojednostavnjena u usporedbi s uobičajenim postupkom? Ako da, koja pravila i u kojoj mjeri?

Sudac koji odlučuje u postupcima u sporovima male vrijednosti može odstupiti od postupovnih pravila i uzeti u obzir dokaze koji ne ispunjavaju pravne zahtjeve.

1.6 Pisani postupak

Tužba se mora podnijeti u pisarnici suda za sporove male vrijednosti. Tužba mora sadržavati:

1. jasan opis činjenica na kojima se temelji tužba u skladu sa zakonom te kojim se opravdava to što je podnesena pritužba protiv tuženika,
2. precizan opis predmeta spora i
3. konkretan zahtjev.

1.7 Sadržaj presude

1.8 Povrat troškova

Ne, nije osiguran povrat troškova.

1.9 Mogućnost žalbe

Odluke u sporovima male vrijednosti ne podliježu žalbi.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Da, za zahtjeve vrijednosti do 15 000 EUR propisan je usmeni postupak, ne dovodeći u pitanje moguću primjenu europskog postupka za sporove male vrijednosti u skladu s UREDBOM (EZ) br. 861/2007 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA u predmetima u kojima je dostupno dovoljno sredstava za njegovu primjenu.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Za zahtjeve vrijednosti do 15 000 EUR propisan je usmeni postupak.

1.2 Prijava postupka

Podnošenjem standardnog zahtjeva u pisanom obliku. Ako se tužitelj koristi uslugama odvjetnika i predstavnika suda, dovoljan je kratki zahtjev.

1.3 Obrasci

Ne postoje standardni obvezni obrasci. Međutim, uredi viših sudaca pružaju standardne obrasce za zahtjeve vrijednosti do 2 000 EUR koje tužitelji mogu upotrebljavati za podnošenje zahtjeva, a tuženici za odgovor.

Mogu se preuzeti na stranicama Glavnog sudbenog vijeća.

Ako je vrijednost zahtjeva veća od 2 000 EUR, obvezno je sudjelovanje odvjetnika i predstavnika suda. Zahtjev se ne može izvršiti ili osporiti bez pravnog zastupanja.

Ako tuženik ne osporava zahtjev, to ne znači da će se priznati njegova vrijednost već samo činjenica da tuženik nije ispunio obvezu te će se postupak nastaviti.

1.4 Pomoć

U usmenom postupku tužitelji mogu zastupati sami sebe pred sudom, ali ako je vrijednost zahtjeva veća od 2 000 EUR, obvezno je sudjelovanje odvjetnika i predstavnika suda.

Sud će osobama s bilo kojim oblikom invaliditeta, osobama starijima od 60 godina koje to zatraže i svima starijima od 80 godina osigurati sve potrebne prilagodbe kako bi se osiguralo njihovo ravnopravno sudjelovanje. Prednost će imati postupci koji uključuju osobe starije od 80 godina, u deklaratornoj fazi i u fazi izvršenja.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Primjenjuju se opća pravila o dokazima: dopuštaju se sve vrste dokaza te je moguće zatražiti i dostaviti dokaze prije rasprave.

1.6 Pisani postupak

Tužbeni zahtjev i obrana podnose se u pisanom obliku. Postupovna pitanja rješavaju se na raspravi. Slično tome, dokazi se izvode usmeno i prvenstveno na raspravi. Međutim, usputna pitanja ne mogu se postavljati nakon što su predloženi dokazi proglašeni dopuštenima. Slično tome, dokazi se izvode usmeno i prvenstveno na raspravi.

1.7 Sadržaj presude

Presuda se objavljuje u pisanom obliku uz obrazloženje kao i u svim drugim postupcima.

Presuda mora sadržavati odluku o troškovima postupka koji će se nametnuti stranci čiji su svi zahtjevi odbijeni u prvostupanjskom i žalbenom postupku, osim ako sudac odluči da postoje ozbiljne pravne ili činjenične sumnje. Ako se tužbeni zahtjev djelomično prihvati, neće se dodijeliti naknada troškova, ali sud ih može nametnuti jednoj od stranaka ako utvrdi da su postupale nemarno.

1.8 Povrat troškova

Ako je obvezno sudjelovanje odvjetnika i predstavnika suda te postoji nalog za plaćanje troškova, stranki u čiju su korist dosuđeni troškovi mogu se, nakon procjene, nadoknaditi troškovi, pod uvjetom da nisu viši od jedne trećine iznosa troškova postupka za svaku stranku u sporu koja je ishodila nalog.

Ako stranka u čiju su korist dosuđeni troškovi živi izvan mjesta suđenja, mogu joj se nadoknaditi troškovi predstavnika suda, čak i ako njegovo sudjelovanje nije obvezno.

1.9 Mogućnost žalbe

Žalba protiv presude je moguća ako je vrijednost zahtjeva viša od 3 000 EUR. Žalba se podnosi provincijskom sudu nadležnom za odlučivanje o žalbi, u pisanom obliku i roku od najkasnije 20 dana.

Za odlučivanje o žalbi nadležan je provincijski sud, koji će činiti sudac pojedinac, a protiv njegove presude nije moguća žalba.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Postupci za sporove male vrijednosti mogu se pokrenuti podnošenjem zahtjeva lokalnim sudovima (chambres de proximité des tribunaux judiciaires) i sucima za sporove u vezi sa zaštitom (juges des contentieux de la protection), u skladu s člankom 756. i dalje Zakona o parničnom postupku.

Riječ je o usmenom postupku, ali stranke mogu, ako to žele, podnijeti pisane zaključke.

U zahtjevu se može navesti suglasnost podnositelja zahtjeva za provođenje postupka bez održavanja rasprave (članak 757. Zakona o parničnom postupku). Člankom 828. Zakona o parničnom postupku strankama se dopušta i da daju svoj izričiti pristanak u bilo kojoj fazi postupka kako bi se postupak proveo bez održavanja rasprave. Postupak bez održavanja rasprave na snazi je od 1. siječnja 2020. po uzoru na europski postupak za sporove male vrijednosti.

Pisarnica poziva stranke na raspravu preporučenim pismom s potvrdom o primitku. Ako ga tuženik nije primio, sudac može zatražiti od tužitelja da poziv dostavi sudski izvršitelj (huissier de justice).

Sudskom postupku mora prethoditi pokušaj mirenja pod vodstvom izmiritelja, pokušaj posredovanja ili pokušaj sudjelovanja, po izboru stranaka. U suprotnom sudac može po službenoj dužnosti odlučiti da je zahtjev nedopušten.

Pravno zastupanje nije obvezno. Stranku može zastupati njezin supružnik, partner, osoba s kojom je sklopila civilni pakt o solidarnosti, krvni srodnik ili srodnik po tazbini, u izravnoj liniji ili pobočnoj liniji, ili zaposlenik.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Zahtjev ne smije premašivati 5 000 EUR i mora biti u nadležnosti lokalnog suda ili suca za sporove u vezi sa zaštitom.

1.2 Prijava postupka

1.3 Obrasci

Postoji obrazac za upućivanje predmeta sudu.

Radi se o obrascu CERFA br.°11764*08, koji je dostupan na internetskim stranicama francuske vlade te u službama sudova za primanje stranaka (Services d'Accueil Unique du Justiciable) i na www.justice.fr.

1.4 Pomoć

Budući da je riječ o jednostavnom postupku koji se odnosi na iznose niže od 5 000 EUR i da stranke saslušava sudac, osim ako pristanu na provođenje postupka bez održavanja rasprave, propisima nije predviđena nikakva pomoć. Međutim, stranke može zastupati odvjetnik ili im pružati savjete, uključujući nakon podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Pravila koja se odnose na dokaze slična su onima koja se primjenjuju u redovnom postupku.

1.6 Pisani postupak

Osim u slučajevima u kojima stranke pristanu na provođenje postupka bez održavanja rasprave, ne postoji isključivo pisani postupak u kontekstu takvog postupka koji se pokreće na temelju zahtjeva.

1.7 Sadržaj presude

Pravila koja se primjenjuju na presudu ista su kao i ona koja se primjenjuju u redovnom postupku.

1.8 Povrat troškova

Pravila koja se primjenjuju ista su kao i ona koja se primjenjuju u drugim postupcima. Međutim, s obzirom na to da za ovaj postupak u načelu nije nužno imenovanje odvjetnika ni pravno zastupanje, povezani su troškovi niži.

1.9 Mogućnost žalbe

S obzirom na vrijednost predmeta spora ne postoji mogućnost podnošenja žalbe. Presuda može samo biti predmet prigovora (ako tuženik nije dobio poziv na raspravu) ili žalbe u kasacijskom postupku (ako je tuženik dobio poziv na raspravu).

Druge poveznice

Internetske stranice Ministarstva pravosuđa (Ministère de la Justice)

Internetske stranice Legifrance

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U Republici Hrvatskoj sporovi male vrijednosti uređeni su odredbama članaka 457. – 467.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP), dok je europski postupak za sporove male vrijednosti prema Uredbi (EZ) br. 861/2007. Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (u daljnjem tekstu: Uredba br. 861/2007) uređen odredbama članaka 507.o – 507.ž ZPP-a.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1320,00 eura.

U postupku pred trgovačkim sudovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 6.630,00 eura.

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja određenom zahtjevu primi određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu od 1320,00 eura.

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prelazi svotu od 1320,00 eura.

S druge strane, kod europskih postupaka u sporovima male vrijednosti, prema sadašnjem uređenju, Uredba br. 861/2007 primjenjuje se ako vrijednost zahtjeva ne prelazi 2 000 eura u vrijeme kada je obrazac tužbenog zahtjeva zaprimljen od strane nadležnog suda, isključujući sve kamate, troškove i naknade.

Postupak u sporovima male vrijednosti provodit će se i u povodu prigovora protiv platnog naloga ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 1320,00 eura.

U postupku u sporovima male vrijednosti postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od godine dana od podnošenja tužbe.

1.2 Prijava postupka

Sporovi male vrijednosti vode se pred općinskim ili trgovačkim sudovima prema pravilima o stvarnoj nadležnosti koja su propisana člancima 34. i 34.b ZPP-a. Sporovi male vrijednosti pokreću se podnošenjem tužbe nadležnom sudu, odnosno podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku kada je protiv rješenja o ovrsi podnesen je pravodoban i dopušten prigovor.

1.3 Obrasci

Obrasci, drugi zahtjevi ili izjave podnose se u obliku podnesaka, telefaksom ili elektroničkim putem, a koriste se samo kod europskih postupaka za sporove male vrijednosti prema Uredbi br. 861/2007.

Osim toga, ne postoje drugi unaprijed pripremljeni obrasci za pokretanje postupaka u sporovima male vrijednosti.

1.4 Pomoć

U ZPP-u ne postoje posebne odredbe o pravnoj pomoći u sporovima male vrijednosti , a stranku može u sporu male vrijednosti zastupati odvjetnik.

Ako su ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) stranke imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Informacije o sustavu besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj dostupne su na mrežnoj stranici: https://pravosudje.gov.hr/besplatna-pravna-pomoc/6184.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

U postupku u sporovima male vrijednosti stranke su dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica.

U postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga tužitelj je dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka rješenja kojim je ukinut platni nalog, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.

Stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu ili u podnescima iz gore navedenih odredbi u kojima iznose sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.

Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile na pripremnom ročištu protivno gore navedenim odredbama sud neće uzeti u obzir.

U odnosu na samo izvođenje dokaza primjenjuju se opće odredbe ZPP-a. U skladu s time, u sporovima male vrijednosti dokazi mogu biti uviđaj, isprave, iskazi svjedoka, nalaz i mišljenje vještaka, iskaz stranaka, a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.

Više o dokazima i izvođenju dokaza vidjeti informativni paket pod nazivom „Izvođenje dokaza – Republika Hrvatska“.

1.6 Pisani postupak

Postupak u sporovima male vrijednosti provodi se pisanim putem.

Sud će u postupcima u sporovima male vrijednosti održati ročište ako to smatra potrebnim radi provođenja dokaznog postupka ili ako barem jedna od stranaka podnese takav obrazloženi prijedlog. Sud će rješenjem odbiti prijedlog stranke za održavanje ročišta ako smatra, s obzirom na okolnosti slučaja, da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta. Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog stranke za održavanje ročišta nije dopuštena posebna žalba.

1.7 Sadržaj presude

S obzirom da ne postoje posebne odredbe o sadržaju presude u sporovima male vrijednosti, to se primjenjuju opće odredbe ZPP-a, odnosno članak 338. ZPP-a kojim je propisano da pismeno izrađena presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje.

Uvod presude sadrži: naznaku da se presuda izriče u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime suca pojedinca, odnosno predsjednika vijeća, suca izvjestitelja i članova vijeća, ime i prezime ili naziv,osobni identifikacijski broj te prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika, kratku oznaku predmeta spora, dan zaključenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda donesena.

Izreka presude sadrži odluku suda o prihvaćanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih traženja te odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja (članak 333. ZPP-a).

U obrazloženju sud će sumarno izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile. Sud će posebno navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio; sud će posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.

U obrazloženju presude zbog ogluhe, presude zbog izostanka, presude na temelju priznanja ili presude na temelju odricanja iznijet će se samo razlozi koji opravdavaju donošenje takvih presuda.

1.8 Povrat troškova

Odluka o naknadi troškova postupka u sporovima male vrijednosti donosi se na temelju općih pravila ZPP-a, pri čemu je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove.

Ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

Neovisno o navedenom, sud može odrediti da jedna stranka naknadi drugoj stranci pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ZPP-a prema kojoj je stranka dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio.

Ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom gore navedenog članka 156. stavka 1. ZPP-a.

Sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

S druge strane, stranka je dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio.

1.9 Mogućnost žalbe

U postupku u sporovima male vrijednosti dopuštena je posebna žalba samo protiv rješenja kojim se završava postupak.

Ostala rješenja protiv kojih je po ovom Zakonu dopuštena žalba mogu se pobijati samo žalbom protiv odluke kojom se postupak završava.

U ostalome u odnosu na podnošenje žalbe, primjenjuju se opće odredbe ZPP-a. Prema tome, protiv prvostupanjske presude odnosno rješenja u sporovima male vrijednosti, stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude odnosno rješenja.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2.ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti. O sporovima male vrijednosti odlučuje sudac pojedinac (giudice di pace).

Opće je pravilo da sudac pojedinac odlučuje u jednostavnim postupcima, vidjeti članke 316. – 322. Zakona o parničnom postupku (codice di procedura civile).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Suci pojedinci nadležni su za sporove u vezi s pokretnom imovinom u vrijednosti od 10 000 EUR ili manje, osim ako je zakonom izričito propisano drukčije.

Sudac pojedinac rješava i predmete povodom naknade štete u vezi s prometnim nesrećama na kopnu i vodi, pod uvjetom da vrijednost spora ne premašuje 25 000 EUR.

Bez obzira na vrijednost spora, sudac pojedinac odlučuje u svim predmetima koji se odnose na:

• utvrđivanje granica i poštovanje udaljenosti za sadnju drveća i živica utvrđenu zakonom, propisima ili običajima;
• opseg i uporabu usluga izgradnje stanova;
• odnose između vlasnika i stanara u vezi s dimom, parama, vrućinom, bukom, vibracijama i sličnim smetnjama koje premašuju uobičajene granice;
• kamate ili nepredviđene troškove zbog kašnjenja u isplati mirovine ili davanja iz socijalnog osiguranja.

1.2 Prijava postupka

Nedavnom reformom (Zakonodavna uredba br. 149/2022) uveden je niz novina u pogledu postupaka pred sucem pojedincem. Kako bi ih se prilagodilo digitalnim zahtjevima, odredbe članka 127. stavka 3. i članka 127.a Zakona o parničnom postupku (saslušanja putem audiovizualne veze), članka 127.b Zakona o parničnom postupku (podnošenje pismena), članka 193. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (izjave stručnjaka za prisege s digitalnim potpisom) i članka 196.k (provedbena odredba) Zakona o parničnom postupku (saslušanja putem audiovizualne veze na daljinu) primjenjuju se od 1. siječnja 2023., i za postupke u tijeku na taj datum. Odredbe utvrđene u glavi V.b poglavlju I. (provedbena odredba) Zakona o parničnom postupku (digitalno pravosuđe) primjenjuju se od 30. lipnja 2023., i za postupke u tijeku na taj datum.

Zahtjevi se podnose uz žalbu u pojednostavnjenom postupku, u mjeri u kojoj su usklađeni (članci od 281.i do 281.l Zakona o parničnom postupku),

a mogu se podnijeti i usmeno. Sudac pojedinac ima zapisnik koji je dostavljen tužitelju, zajedno s dekretom s rasporedom saslušanja stranaka iz članka 318. Zakonika o parničnom postupku.

U zahtjevu se moraju navesti sud i stranke, činjenično stanje i predmet žalbe (novi članak 318. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Sudac pojedinac u roku od pet dana od dodjele predmeta donosi dekret s rasporedom saslušanja stranaka u skladu s člankom 281.j drugim podstavkom (novi članak 318. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

Tužitelj se utvrđuje podnošenjem dostavljenog zahtjeva ili službenog zapisnika iz članka 316. Zakonika o parničnom postupku, zajedno s dekretom iz članka 318. (ako je zahtjev podnio usmeno), izvješćem o dostavi i, prema potrebi, punomoći.

S druge strane, tuženik se utvrđuje u skladu s člankom 281.j trećim i četvrtim stavkom Zakona o parničnom postupku podnošenjem odgovora na tužbu i, prema potrebi, punomoći (novi članak 319. Zakona o parničnom postupku).

Sudac pojedinac na prvoj raspravi ispituje stranke i može pokušati postići sporazumno rješenje, a u tom slučaju sastavlja zapisnik. Ako sporazumno rješenje nije postignuto, sudac pojedinac nastavlja u skladu s pojednostavnjenim postupkom (članak 281.k drugi, treći i četvrti stavak), a ako smatra da još nije moguće donijeti odluku u predmetu, pokreće relevantne istražne postupke.

Ako sudac pojedinac smatra da je u predmetu moguće donijeti odluku, provodi postupak utvrđen u članku 281.e Zakona o parničnom postupku. Sudac stoga iznosi zaključke i može naložiti usmenu raspravu o predmetu. Presuda se podnosi tajništvu suda u roku od 15 dana od rasprave.

1.3 Obrasci

Ne postoje utvrđeni obrasci.

1.4 Pomoć

Ako vrijednost spora ne premašuje 1 100 EUR, stranke se mogu pred sucem pojedincem zastupati same (članak 82. Zakona o parničnom postupku; vidjeti informativni listić „Pokretanje postupka pred sudom”).

U svim ostalim slučajevima stranke mora zastupati odvjetnik.

Međutim, sudac pojedinac može, ovisno o prirodi i opsegu predmeta, stranci dopustiti da se sama zastupa na njezin usmeni ili drukčiji zahtjev.

Sudac provjerava jesu li stranke poduzele sve potrebne korake za dolazak na sud i, ako je potrebno, traži od njih da dopune ili isprave isprave koje sudac smatra nedostatnima.

Ako utvrdi da branitelj nema punomoć ili da postoji nedostatak u ovlasti za zastupanje ili za pružanje pravne pomoći ili u ovlaštenju zbog kojeg je ono nevaljano, sudac određuje rok u kojem stranke moraju imenovati osobu odgovornu za zastupanje ili pružanje pravne pomoći, dodijeliti nužna ovlaštenja ili izdati ili produljiti punomoć ad litem. Ako se nedostatak ispravi u roku, zahtjev se smatra urednim i njegovi se materijalni i postupovni učinci primjenjuju od datuma prve dostave (članak 182. Zakona o parničnom postupku).

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Primjenjuju se ista pravila za izvođenje dokaza kao u redovnim sudskim postupcima (vidjeti informativni listić o „Izvođenju dokaza”).

1.6 Pisani postupak

To je uređeno člankom 127.b Zakona o parničnom postupku u kojem je navedeno da raspravu, čak i ako je zakazana, može zamijeniti podnošenje pismena koja sadržavaju samo zahtjeve i zaključke, ako nije obvezna nazočnost drugih osoba osim branitelja, stranaka, javnog tužitelja i sudskih pomoćnika. U tim slučajevima raspravu na zahtjev svih stranaka zamjenjuje podnošenje pismena. Ako se nalaže zamjena rasprave sudac određuje obvezni rok od najmanje 15 dana za podnošenje pismena. Svaka stranka [...]

1.7 Sadržaj presude

Općenito se primjenjuju pravila pojednostavnjenog postupka iz točke 1.2.

Sudac pojedinac može odlučivati pravično (tj. bez izričitog upućivanja na propise) u predmetima u vrijednosti do 2 500 EUR (članak 113. Zakona o parničnom postupku).

1.8 Povrat troškova

Postoje li ograničenja u vezi s nadoknadom troškova? Ako postoje, kakva?

Odluke o nadoknadi troškova donose se na temelju uobičajenih pravila, pri čemu stranka koja je izgubila spor plaća troškove. Međutim, ako niti jedna stranka ne dobije spor ili iz nekog drugog opravdanog razloga, svaka stranka plaća vlastite troškove.

1.9 Mogućnost žalbe

Presude koje je donio sudac pojedinac na temelju načela pravičnosti (sporovi čija vrijednost ne prelazi 2 500 EUR) mogu se osporiti samo u slučaju povrede pravila postupka, ustavnog prava ili prava Unije ili načela koja se primjenjuju na predmet spora.

Protiv svih ostalih presuda suca pojedinca moguća je žalba.

Vidjeti informativni listić o pravosudnom sustavu, sudskoj nadležnosti i pokretanju postupka.

Povezani prilozi

Zakon o parničnom postupku

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U ciparskom pravnom sustavu ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti osim onog predviđenog u Uredbi 861/2007 koji se primjenjuje na temelju postupovnog propisa.

1.1 Područje primjene postupka, prag

1.2 Prijava postupka

1.3 Obrasci

1.4 Pomoć

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

1.6 Pisani postupak

1.7 Sadržaj presude

1.8 Povrat troškova

1.9 Mogućnost žalbe

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U Latviji su 15. siječnja 2018. na snagu stupile izmjene Zakona o parničnom postupku, u kojima su riječi „sporovi male vrijednosti” zamijenjene riječima „sporovi u okviru pojednostavnjenih postupaka”.

Sudac pokreće pojednostavnjeni postupak na temelju pisanog zahtjeva ako glavnica duga ili, u slučaju zahtjeva za naplatu uzdržavanja, ukupni iznos plaćanja ne prelazi 2500 EUR na dan podnošenja zahtjeva. U slučaju zahtjeva za naplatu tražbina za uzdržavanje ukupni iznos plaćanja odnosi se na svako dijete posebno (članak 250.^19. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

Pojednostavnjeni postupak uređen je poglavljem 30. člancima od 250.^18. do 250.^27.A i poglavljem 54.^1. člancima od 440.^1. do 440.^12. Zakona o parničnom postupku³.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Sporovi u okviru pojednostavnjenog postupka odnose se samo na zahtjeve za povrat novca i zahtjeve za naplatu tražbina za uzdržavanje (članak 35. stavak 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku).

Odredbe nacionalnog zakonodavstva kojima je uređeno pitanje pojednostavnjenog postupka ne primjenjuju se na postupovna pravila koja se odnose na zahtjeve u pojednostavnjenom postupku prema Uredbi (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti, osim u pogledu žalbenog postupka protiv rješenja prvostupanjskog suda.

Za zahtjev se plaća državna pristojba (valsts nodeva) u sljedećim iznosima (članak 34. stavak 1. točka 1. Zakona o parničnom postupku):

a) do 2134 EUR, 15 % potraživanog iznosa, ali ne manje od 70 EUR

b) od 2135 EUR do 7114 EUR, tj. 320 EUR uvećano za 4 % od iznosa zahtjeva koji prelazi 2134 EUR.

U slučaju zahtjeva za naplatu tražbina za uzdržavanje djeteta ili roditelja ne plaća se državna pristojba.

1.2 Prijava postupka

U raspravama u sporovima u okviru pojednostavnjenog postupka sud slijedi opće sudske postupke u skladu s iznimkama parničnog postupka za sporove u okviru pojednostavnjenog postupka. Sudac pokreće pojednostavnjeni postupak na temelju pisanog zahtjeva.

Sudac neće pokrenuti pojednostavnjeni postupak na temelju zahtjeva ako zahtjev nije sastavljen u skladu s predloškom koji je odobrio Kabinet ministara.

Ako donese obrazloženu odluku o nepokretanju postupka na temelju zahtjeva, sudac je šalje tužitelju i određuje rok za otklanjanje nedostataka. Taj rok ne smije biti kraći od 20 dana od dana otpreme odluke. Protiv odluke suca može se podnijeti žalba u roku od 10 dana od datuma izdavanja presude ili u roku od 15 dana od datuma dostave presude ako pojedinac ima boravište izvan Latvije.

1.3 Obrasci

Tužbeni zahtjev i očitovanje tuženika moraju biti sastavljeni u skladu s obrascima utvrđenima u prilozima Uredbi Kabineta (Ministru kabinets) br. 305 od 29. svibnja 2018. o obrascima koji se koriste u pojednostavnjenom postupku. U prilozima toj uredbi nalaze se sljedeći obrasci:

1. Zahtjev za pojednostavnjeni postupak povrata novca (Prilog 1.)

2. Zahtjev za pojednostavnjeni postupak naplate tražbina za uzdržavanje (Prilog 2.)

3. Izjava o pojednostavnjenom postupku povrata novca (Prilog 3.)

4. Izjava o zahtjevu za pojednostavnjeni postupak naplate tražbine za uzdržavanje (Prilog 4.).

Uz pojedinosti o tužitelju i tuženiku u obrazac tužbe u okviru pojednostavnjenog postupka moraju se uključiti sljedeće informacije:

1. Naziv okružnog ili gradskog suda (rajona (pilsētas) tiesa) kojem se podnosi zahtjev: osim ako su se strane ugovorom dogovorile da će se spor rješavati na drugom mjestu, tužba protiv pojedinca mora se podnijeti sudu u mjestu njihova prijavljenog boravišta ili, u slučaju pravne osobe, u mjestu registriranog sjedišta (ako se tužba odnosi na djelatnost podružnice ili agencije pravne osobe, može se podnijeti i u mjestu u kojem se nalazi ta podružnica ili agencija).
   Informacije o tome koji je sud nadležan te koji sud u skladu s tim treba navesti na obrascu mogu se pronaći na internetskom portalu https://www.tiesas.lv/, odjeljak Tiesas („Sudovi”), Tiesu darbības teritorijas („Mjesna nadležnost sudova”).
2. Zastupnika tužitelja treba navesti ako tužitelj želi da njegove interese na sudu zastupa druga osoba. Da bi druga osoba mogla djelovati kao zastupnik na sudu, potrebno je sastaviti punomoć (pilnvara), ovjeriti je kod javnog bilježnika i navesti u rubrici o osnovi zastupanja. Ako je zastupnik odvjetnik (zvērināts advokāts), zastupanje se mora potvrditi ugovorom (orderis), a ako će odvjetnik djelovati u ime stranke, to se mora potvrditi pisanom punomoći (koju u tom slučaju ne mora ovjeriti javni bilježnik).
3. Predmet zahtjeva: u obrascu moraju biti naznačena osporena prava i pravni odnosi između tužitelja i tuženika za čije postojanje ili nepostojanje podnositelj od suda traži potvrdu, pri čemu od suda traži zaštitu svojih zakonski zaštićenih prava ili interesa.
4. Način izračuna iznosa zahtjeva: u obrascu tužbe u okviru pojednostavnjenog postupka moraju biti prikazani glavnica duga, odnosno iznos duga bez kamata i ugovornih kazni, iznos svih ugovornih kazni, svih kamata dospjelih prema ugovoru ili zakonu te zbroj svih tih stavki.
5. U obrascu bi trebalo navesti činjenice na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev i popratne dokaze, konkretne zakonske odredbe na kojima temelji zahtjev i, konačno, mjeru koju tužitelj traži od suda.
6. Zahtjev mora potpisati tužitelj ili njegov zastupnik, odnosno tužitelj zajedno sa svojim zastupnikom ako to sud zahtijeva. Zahtjevu je potrebno priložiti dokumente koji pokazuju da su provedeni svi zakonski propisani postupci koji se odnose na prethodno izvansudsko razmatranje predmeta te koji dokazuju činjenice na kojima se zahtjev temelji.

1.4 Pomoć

Zakonom o parničnom postupku nije predviđena posebna pravna pomoć u sporovima u okviru pojednostavnjenog postupka. Osoba može imati zastupnika u sporu u okviru pojednostavnjenog postupka.

Ako tužitelj želi da njegove interese na sudu zastupa druga osoba, a zahtjev podnese zastupnik, u zahtjevu treba navesti zastupnikovo ime, prezime, osobni identifikacijski broj i adresu za korespondenciju sa sudom ili, ako je zastupnik pravna osoba, njegov naziv, matični broj i sjedište. Zastupnik u građanskom postupku može biti svaka fizička osoba koja je navršila 18 godina, nije stavljena pod skrbništvo i ne podliježe nijednom ograničenju navedenom u članku 84. Zakona o parničnom postupku. Ako druga osoba treba biti zastupnik na sudu, mora se sastaviti punomoć ovjerena kod javnog bilježnika. Tužitelj može odrediti zastupnika usmenim zahtjevom na sudu, što se mora unijeti u zapisnik s rasprave. Zastupnik pravne osobe mora imati pisanu punomoć (koja ne mora biti ovjerena kod javnog bilježnika) ili isprave kojima se potvrđuje da je ovlašten zastupati pravnu osobu bez posebnih ovlaštenja. Ako je zastupnik odvjetnik (zvērināts advokāts), zastupanje se mora potvrditi ugovorom (orderis), a ako će odvjetnik djelovati u ime stranke, to se mora potvrditi pisanom punomoći (koju u tom slučaju ne mora ovjeriti javni bilježnik). Ako osoba ima zastupnika, sudu se dostavljaju potrebne isprave koje potpisuje zastupnik koji zastupa osobu u skladu s punomoći.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Izvođenje dokaza podliježe općim odredbama Zakona o parničnom postupku. U skladu s tim u sporovima u okviru pojednostavnjenog postupka dokazi mogu biti u obliku očitovanja stranaka ili trećih osoba, izjava svjedoka, pisanih dokaza i mišljenja vještaka.

1.6 Pisani postupak

Sudac pokreće pojednostavnjeni postupak na temelju pisanog zahtjeva. Tuženiku se šalju preslika zahtjeva i obrazac za očitovanje, a on mora dostaviti svoje očitovanje u roku od 30 dana od dana kad mu je zahtjev poslan. Ovisno o okolnostima i prirodi slučaja tuženiku se mogu poslati i dokumenti priloženi zahtjevu. Osim toga, Sud obavještava tuženika da izostanak njegova očitovanja neće spriječiti donošenje presude u predmetu te da može tražiti da se predmet iznese na sudu.

Pri slanju dokumenata strankama sud će im objasniti njihova postupovna prava, obavijestiti ih o sastavu suda koji će razmatrati predmet i objasniti kako mogu uložiti prigovor sudu. Na temelju Zakona o parničnom postupku stranke imaju postupovna prava s obzirom na pripremu predmeta za ročište, koja mogu ostvariti najkasnije sedam dana prije dana određenog za ročište.

Tuženik može podnijeti svoje očitovanje koristeći obrazac koji je odobrio Kabinet ministara. Predložak je jedan od obrazaca iz prilogâ Uredbi Kabineta br. 305 od 29. svibnja 2018. o obrascima koji se moraju koristiti u pojednostavnjenom postupku. Tuženik u očitovanju mora navesti sljedeće podatke:

1. naziv suda kojem se podnosi očitovanje
2. ime, prezime, osobni identifikacijski broj i boravište ili, ako to nije moguće, stvarno prebivalište tužitelja; ili u slučaju pravne osobe, njezin naziv, matični broj i sjedište
3. ime, prezime, osobni identifikacijski broj te boravište i dodatnu prijavljenu adresu tuženika ili, ako to nije moguće, stvarno prebivalište tuženika; ili u slučaju pravne osobe, njezin naziv, matični broj i sjedište; osim toga, tuženik može navesti i drugu adresu za korespondenciju sa sudom
4. broj i predmet spora
5. priznaje li tužbeni zahtjev, u cijelosti ili djelomično
6. svoje prigovore protiv tužbe, razloge i zakonodavstvo na kojima se temelje
7. dokaze u prilog svojim prigovorima protiv tužbe
8. zahtjeve za otkrivanje dokaza
9. želi li naknadu sudskih troškova
10. želi li naplatiti troškove vođenja postupka, pri čemu treba navesti iznos i priložiti dokumente koji ga potkrepljuju
11. zahtijeva li da se predmet iznese na sudu
12. sve druge okolnosti koje smatra važnima za ročište u predmetu
13. sve druge zahtjeve
14. popis dokumenata priloženih uz očitovanje
15. vrijeme i mjesto na kojem je očitovanje sastavljeno.

Tuženik ima pravo podnijeti protutužbu u roku od 30 dana od dana kad mu je zahtjev poslan:

1. ako je između tražbina iz izvorne tužbe i protutužbe moguć međusobni prijeboj,
2. ako bi prihvaćanje protutužbe spriječilo sud da odobri sve ili dio tužbenih zahtjeva iz izvorne tužbe,
3. ako su protutužba i izvorna tužba međusobno povezane, a predmet se brže i pravilnije može riješiti ako se razmatraju zajedno. Spor se vodi u skladu s postupkom za tužbe u okviru pojednostavnjenog postupka ako je sama protutužba tužba u okviru pojednostavnjenog postupka, odnosno ako je u okvirima dopuštene gornje granice i ako je tako sastavljena.

Ako je iznos koji se traži u protutužbi veći od gornje granice za tužbu u okviru pojednostavnjenog postupka ili ako protutužba nije zahtjev za povrat novca ili zahtjev za naplatu tražbina za uzdržavanje, sud će predmet razmatrati u skladu s redovnim sudskim postupkom.

Ako stranke ne traže da se predmet razmatra na sudskoj raspravi i ako sud smatra da rasprava nije potrebna, spor u okviru pojednostavnjenog postupka vodi se u pisanom postupku, a stranke se pravodobno obavješćuju o datumu kad će skraćena presuda biti dostupna u internetskom sustavu. Datum kad je skraćena presuda dostupna u internetskom sustavu smatra se datumom sastavljanja presude. Sud će predmet razmotriti na ročištu u skladu s redovnim sudskim postupkom ako je zaprimio obrazloženi zahtjev stranke i ako smatra da je potrebno odlučivati o predmetu na raspravi. Sud može i na vlastitu inicijativu rješavati predmet na ročištu. Ako osoba nema prebivalište ili boravište u Latviji, ali njezina je adresa poznata, sudska pismena dostavljaju se i uručuju u skladu s međunarodnim pravom obvezujućim za Latviju ili pravom Europske unije, uključujući Uredbu (EU) 2020/1784 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima.

1.7 Sadržaj presude

U sporovima u okviru pojednostavnjenog postupka sud sastavlja skraćenu presudu. Skraćena presuda sastavlja se u skladu s općim zahtjevima za sadržaj presude (članak 193. Zakona o parničnom postupku), uz iznimku obrazloženja, u kojem se navode samo predmet tužbenog zahtjeva, zakoni i propisi na koje se stranka poziva te tužbeni zahtjev i razlozi presude, koji sadržavaju samo zakonodavstvo na koje se sud pozvao.

U sporu u okviru pojednostavnjenog postupka sud sastavlja potpunu presudu (u skladu s općim zahtjevima za sadržaj presude) ako stranka podnese pisani zahtjev za sastavljanje presude. Zahtjev se mora podnijeti sudu u roku od 10 dana od dana objave skraćene presude (datum kad je skraćena presuda dostupna u internetskom sustavu). Sud može i na vlastitu inicijativu sastaviti potpunu presudu. Sud će potpunu presudu sastaviti u roku od 20 dana od isteka roka za podnošenje zahtjeva za sastavljanje presude. Datum kad je potpuna presuda dostupna u internetskom sustavu smatra se datumom sastavljanja presude.

1.8 Povrat troškova

Za sporove u okviru pojednostavnjenog postupka vrijede opća pravila o plaćanju sudskih troškova.

Kad donese presudu, sud će stranci koja nije uspjela u postupku naložiti da plati sve sudske troškove stranke koja je uspjela u postupku (državna pristojba i troškovi postupka). Ako se zahtjev prihvati samo djelomično, tuženiku će se naložiti da plati sudske troškove tužitelja razmjerno prihvaćenim tužbenim zahtjevima, a tužitelj će morati platiti sudske troškove tuženika razmjerno odbijenim tužbenim zahtjevima. Ako odustane od tužbe, tužitelj mora nadoknaditi sudske troškove tuženika. U tom slučaju tuženik ne nadoknađuje sudske troškove koje je platio tužitelj. Međutim, ako tužitelj odustane od tužbe jer je tuženik dobrovoljno ispunio zahtjev nakon podnošenja zahtjeva, sud može naložiti tuženiku da plati sudske troškove tužitelja na njegov zahtjev.

Slično tomu, ako odluči da neće provesti postupak, sud će na zahtjev tuženika naložiti tužitelju da naknadi sudske troškove koje je snosio tuženik.

Ako je tužitelj oslobođen sudskih troškova, tuženiku se može naložiti da plati sudske troškove državi razmjerno prihvaćenom dijelu zahtjeva.

Jamstvo od 70 EUR plaća se za sporednu tražbinu. Ako sud u cijelosti ili djelomično poništi ili preinači pobijanu presudu, jamstvo se vraća. Ako odbije žalbu, jamstvo se ne vraća.

1.9 Mogućnost žalbe

Protiv prvostupanjske presude žalba (apelācija) dopuštena je u sljedećim slučajevima:

• sud je pogrešno primijenio ili protumačio pravilo materijalnog prava, što je dovelo do pogrešne odluke u predmetu
• sud je povrijedio pravilo materijalnog prava, što je dovelo do pogrešne odluke u predmetu
• sud je pogrešno utvrdio činjenice, netočno ocijenio dokaze ili pružio netočnu pravnu ocjenu okolnosti predmeta, što je dovelo do pogrešne odluke u predmetu.

Ako se spor u okviru pojednostavnjenog postupka razmatra u obliku pisanog postupka, rok za žalbu na presudu (20 dana) teče od dana sastavljanja presude.

U žalbi u kojoj se tvrdi da je presuda manjkava osim točaka navedenih u Zakonu o parničnom postupku mora se navesti i sljedeće:

• koje je pravilo materijalnog prava prvostupanjski sud nepravilno primijenio ili protumačio ili koje je pravilo postupovnog prava povrijedio te kako je to utjecalo na odlučivanje u predmetu
• koja su činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda pogrešna, koji su dokazi pogrešno ocijenjeni, kako se može smatrati da je pravna ocjena okolnosti predmeta manjkava i kako je to utjecalo na odlučivanje u predmetu.

Sudac prvostupanjskog suda odlučit će o prihvaćanju žalbe i odrediti rok u kojem je žalitelj dužan otkloniti nedostatke ako žalba nije u skladu sa zahtjevima iz Zakona o parničnom postupku ili, u određenim slučajevima određenima zakonom, uz žalbu nisu priloženi prijevod i pripadajući dokumenti. Ako se nedostaci otklone u roku, smatra se da je žalba podnesena onog dana kad je podnesena prvi put. U protivnom se smatra da nije ni podnesena te se vraća žalitelju.

Žalba koja nije potpisana, koju je podnijela osoba koja nije propisno ovlaštena za njezino podnošenje ili za koju nije plaćena državna pristojba (koja se plaća za žalbu po stopi koja se izračunava prema iznosu spora na prvostupanjskom sudu) neće se prihvatiti i vratit će se žalitelju. Odluka o odbijanju prihvaćanja žalbe ne može se osporiti.

Nakon što se uvjerio da su zahtjevi za postupak za podnošenje žalbe ispunjeni, sudac ili u određenim slučajevima tročlano sudsko vijeće žalbenog suda donosi odluku o pokretanju žalbenog postupka u roku od 30 dana od primitka žalbe.

Ako utvrdi da postoji barem jedan mogući razlog za žalbu, sudac donosi odluku o pokretanju žalbenog postupka i o tome bez odgode obavješćuje stranke te naznačuje rok za dostavu pisanih očitovanja.

Ako sudac imenovan za odlučivanje o žalbi smatra da žalbeni postupak treba odbiti, o pitanju pokretanja postupka odlučuje tročlano sudsko vijeće.

Ako barem jedan od trojice sudaca smatra da postoji barem jedan mogući razlog za pokretanje žalbenog postupka, suci donose odluku o pokretanju žalbenog postupka, o čemu odmah obavješćuju stranke.

Ako jednoglasno ocijene da ne postoji nijedan razlog za pokretanje žalbenog postupka, suci donose odluku o odbijanju pokretanja žalbenog postupka, o čemu odmah obavješćuju stranke. Ta se odluka sastavlja u obliku rješenja (rezolūcija) i ne može se osporiti.

Stranke mogu podnijeti pisana očitovanja na žalbu u roku od 20 dana od dana kad ih je žalbeni sud obavijestio o pokretanju postupka.

Nakon što je poslana obavijest o pokretanju žalbenog postupka, stranka ima 20 dana za podnošenje protužalbe. Ako primi protužalbu, sud je bez odgode šalje drugim strankama.

Žalbe u okviru pojednostavnjenog postupka rješavaju se u obliku pisanog postupka. Stranke se pravodobno obavješćuju o datumu kad će presuda biti dostupna na internetu te o sastavu suda i njihovu pravu na prigovor sucu. Presuda se smatra sastavljenom na dan kad je postala dostupna u internetskom sustavu. Ako to sud ocijeni potrebnim, spor u okviru pojednostavnjenog postupka može se rješavati na sudu.

Protiv presude žalbenog suda ne može se podnijeti žalba u kasacijskom postupku, a ona stupa na snagu na dan izricanja ili, ako se predmet vodi u pisanom postupku, na dan sastavljanja.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U dijelu IV. poglavlju XXIV. Zakona o parničnom postupku (Civilinio proceso kodeksas) Republike Litve utvrđuje se nacionalni postupak za sporove male vrijednosti.

Europski sporovi male vrijednosti rješavaju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti, a predmeti koji se odnose na europske sporove male vrijednosti vode se u skladu s općim pravilima za postupke rješavanja sporova, uz iznimke utvrđene Zakonom Republike Litve o provedbi zakonodavstva Europske unije i međunarodnog zakonodavstva kojima se uređuju parnični postupci (Civilinį procesą reglamentuojančių Europos Sąjungos ir tarptautinės teisės aktų įgyvendinimo įstatymas).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Nacionalni postupak za sporove male vrijednosti i europski postupak za sporove male vrijednosti primjenjuju se na novčane tražbine čija vrijednost nije viša od 2000 EUR.

Europski postupak za sporove male vrijednosti primjenjuje se na građanskopravne zahtjeve čija vrijednost nije viša od 2000 EUR. Postupak se ne primjenjuje na predmete koji se odnose na: status ili pravnu sposobnost fizičkih osoba; imovinska prava koja proizlaze iz bračnih odnosa, obveze uzdržavanja, oporuke i nasljedstva; stečaj, postupke u vezi s likvidacijom nesolventnih društava ili drugih pravnih osoba; socijalno osiguranje; arbitražu; radno pravo; najam nepokretne imovine, osim tužbi u vezi s novčanim tražbinama, te kršenje privatnosti i prava osobnosti, uključujući klevetu.

1.2 Prijava postupka

Postupak se primjenjuje od 1. siječnja 2009. Europski postupci za sporove male vrijednosti vode se na okružnim sudovima u skladu s pravilima o mjesnoj nadležnosti utvrđenima u Zakonu o parničnom postupku Republike Litve, odnosno na okružnim sudovima gradova ili okruga.

U slučajevima navedenima u članku 4. stavku 3. i članku 5. stavku 7. Uredbe (EZ) br. 861/2007 sud mora obavijestiti podnositelja zahtjeva/tuženika da ima pravo podnijeti tužbeni zahtjev/protutužbu najkasnije u roku od 14 dana od primitka obavijesti suda u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Zakona o parničnom postupku Republike Litve. Ako podnositelj zahtjeva/tuženik sudu ne podnese tužbeni zahtjev/protutužbu na propisani način u roku utvrđenom u stavku 1. ovog članka, smatra se da zahtjev nije podnesen te se sudskim nalogom vraća podnositelju zahtjeva/tuženiku. Protiv tog se naloga može uložiti zasebna žalba.

1.3 Obrasci

Sudovi osiguravaju obrasce ili se oni mogu preuzeti s portala litavskih sudova.

1.4 Pomoć

Prisutnost pravnog zastupnika/pravnika nije potrebna. Na sudovima se pruža pomoć pri ispunjavanju obrazaca, ali se ne daju savjeti u pogledu merituma zahtjeva. U članku 11. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 861/2007 predviđa se pružanje praktične pomoći te informacije koje strankama u postupku pružaju tijela zadužena za primarnu pravnu pomoć koju jamči država.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Prikupljanje dokaza uređeno je dijelom II. poglavljem XIII. Zakona o parničnom postupku.

1.6 Pisani postupak

U skladu s nacionalnim postupkom za sporove male vrijednosti, sud na kojemu se vodi predmet može samostalno odlučiti o obliku i postupku vođenja predmeta. Usmena se rasprava može održati ako je barem jedna stranka podnijela takav zahtjev. U okviru pisanog postupka osobe uključene u predmet ne pozivaju se i nisu prisutne na raspravi. Osobe uključene u predmet obavješćuju se o pisanom postupku u skladu s člankom 133. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku. Ako se predmet vodi o meritumu u okviru pisanog postupka, datum, vrijeme i mjesto rasprave, kao i sastav suda, objavljuju se na posebnoj internetskoj stranici najmanje sedam dana prije datuma rasprave, osim u slučajevima navedenima u Zakonu kada se stranke obavješćuje primjenom drukčijeg postupka. Navedene informacije daje i sudski ured.

1.7 Sadržaj presude

U skladu s nacionalnim postupkom za sporove male vrijednosti, odluka suda mora imati uvod i izreku te kratko obrazloženje.

1.8 Povrat troškova

Za sporove male vrijednosti naplaćuje se sudska pristojba (žyminis mokestis) u iznosu utvrđenom u članku 80. stavku 1. točki 1. Zakona o parničnom postupku Republike Litve. Iznosi jednu četvrtinu pristojbe za zahtjev i najmanje 10 EUR.

1.9 Mogućnost žalbe

Člankom 29. Zakona propisano je da se protiv odluka litavskih sudova donesenih u okviru europskog postupka za sporove male vrijednosti dopušta žalba. Žalbeni postupak uređen je člancima 301. do 333. litavskog Zakona o parničnom postupku. U skladu s člankom 307. stavkom 1. Zakonika, u slučaju da postoje razlozi za žalbu, ona se može uložiti u roku od 30 dana nakon datuma odluke suda.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Sporovi male vrijednosti - Luksemburg

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Uz europski postupak za sporove male vrijednosti utvrđen Uredbom (EZ) br. 861/2007 od 11. srpnja 2007, luksemburškim pravom omogućuje se pojednostavnjen postupak naplate potraživanja do 15 000 EUR glavnice (bez kamata i troškova), tzv. platni nalog (ordonnance de paiement).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Potraživanja prema postupku platnog naloga mogu biti naplaćena u slučaju novčanih potraživanja do iznosa od 15 000 EUR i pod uvjetom da dužnik ima prebivalište u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu.

1.2 Prijava postupka

Vjerovnik ne mora za naplatu duga koristiti postupak platnog naloga, nego može uputiti predmet sucu nižeg suda.

Jedna od razlika između postupka platnog naloga pred sucem nižeg suda i postupka platnog naloga na zahtjev jest da postupak pred sucem nižeg suda kao posljedicu može imati izricanje presude (jugement), dok okružni sud može samo izdati nalog (ordonnance).

1.3 Obrasci

Zahtjev za izdavanje platnog naloga može se podnijeti u pisarnici nižeg suda jednostavnom usmenom ili pisanom izjavom.

Da bi bio valjan, zahtjev mora sadržavati ime, prezime, zanimanje i prebivalište ili boravište tužitelja i tuženika te razloge i iznos potraživanja te se njime treba tražiti izdavanje uvjetnog platnog naloga.

Vjerovnik mora priložiti ili podnijeti sve dokumente koji potkrepljuju postojanje i iznos potraživanja te njihovu utemeljenost.

Usporedba zakona pokazuje da se kod zahtjeva pred sucem nižeg suda traži manje u pogledu potkrijepljenosti zahtjeva jer je dovoljno navesti visinu iznosa i razlog potraživanja.

1.4 Pomoć

Sudski izvršitelji i sudovi nemaju nikakvu zakonsku obvezu pružanja pravne pomoći strankama.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Primjenjuju se opća pravila o pribavljanju dokaza. Vidjeti „Izvođenje dokaza – Luksemburg”.

1.6 Pisani postupak

Ako dužnik uloži prigovor i vjerovnik želi nastaviti postupak, obvezna je rasprava otvorena za javnost.

1.7 Sadržaj presude

Presude donesene u vezi s platnim nalogom podliježu istim pravilima i načelima kao i presude donesene prema redovnom postupku.

1.8 Povrat troškova

Prema luksemburškom pravu obično se stranci koja izgubi parnicu dosuđuje plaćanje troškova, osim ako sud posebnom i obrazloženom odlukom dosudi da druga stranka plati sve ili dio troškova. Ako je stranka koja je dobila spor pretrpjela troškove povezane s postupkom, ona može obvezati drugu stranku da joj ih nadoknadi.

Za razliku od pravila u drugim državama, troškovi odvjetnika ne nadoknađuju se sustavno. Prema luksemburškom pravu troškovi navedeni u članku 238. novog Zakona o parničnom postupku obuhvaćaju troškove sudskog izvršitelja, troškove vještaka, eventualne naknade isplaćene svjedocima, troškove prijevoda itd., ali ne i troškove odvjetnika.

Sudac može stranci koja dobije spor dodijeliti paušalnu naknadu za troškove koje je pretrpjela u postupku, uključujući troškove odvjetnika. Tomu je osobito tako ako se čini nepravednim samo jednoj stranci u sporu dosuditi troškove koji su joj nastali, a koji nisu obuhvaćeni sudskim troškovima; u tom slučaju sudac može drugoj stranci dosuditi da joj plati iznos koji on odredi.

O nadoknadi troškova, kao i njezinu iznosu odlučuje sudac.

1.9 Mogućnost žalbe

U postupku platnog naloga primjenjuju se opća pravila. Protiv presude suca nižeg suda može se podnijeti žalba ako je vrijednost spora viša od 2000 EUR.

Poveznice

LEGILUX

https://justice.public.lu/fr.html

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Osim postupka navedenog u Uredbi (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (i u člancima od 598. do 602. Zakona CXXX iz 2016. o Zakoniku o parničnom postupku, kojima se rješavaju pitanja koja nisu uređena tom Uredbom), u važećem mađarskom pravu ne postoji poseban postupak primjenjiv na sporove male vrijednosti od 1. siječnja 2018. Sporovi male vrijednosti bili su uređeni Zakonom III. iz 1952. o Zakoniku o parničnom postupku, no taj je zakon stavljen izvan snage Zakonom CXXX. iz 2016. o Zakoniku o parničnom postupku s učinkom od 1. siječnja 2018. To znači da od 1. siječnja 2018. ne postoje posebna pravila primjenjiva na sporove male vrijednosti u okviru mađarskog parničnog postupka. Posljedično, na te se sporove primjenjuju opća pravila. Međutim, postupci započeti prije 1. siječnja 2018. rješavaju se u skladu s prethodnim Zakonom III. iz 1952. o Zakoniku o parničnom postupku. Sljedeće su informacije relevantne samo za postupke koji su još u tijeku, a započeti su prije 1. siječnja 2018.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Postupak za sporove male vrijednosti može se pokrenuti u okviru postupka za naplatu potraživanja koje ne premašuje 1 milijun HUF ako je pokrenut parnični postupak nakon što je uložen prigovor na platni nalog ili ako je spor obuhvaćen postupkom za platni nalog, odnosno u sljedećim slučajevima:

a) zahtjev za izdavanje platnog naloga odbija javni bilježnik ex officio, a tužitelj naknadno pokreće postupak pred sudom radi izvršenja potraživanja;

b) postupak za platni nalog okončan je odlukom javnog bilježnika, a tužitelj naknadno pokreće postupak pred sudom radi izvršenja potraživanja.

1.2 Prijava postupka

Postupak primjenjuju okružni sudovi.

1.3 Obrasci

Za podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka ne postoji nikakav obrazac, ali obrazac za postupke za platni nalog koji prethode takvim zahtjevima, a u nadležnosti su javnih bilježnika, dostupan je na internetskim stranicama Mađarske javnobilježničke komore te u uredima javnih bilježnika.

1.4 Pomoć

Pomoć je dostupna. Fizičke osobe koje zbog svojeg dohotka i financijskog stanja ne mogu snositi troškove postupka na vlastiti se zahtjev u cijelosti ili djelomično oslobađaju plaćanja tih troškova kako bi im se olakšalo ostvarivanje prava. U skladu sa Zakonom o pristojbama stranke mogu imati pravo i na smanjenje sudske pristojbe (izuzeće od plaćanja pristojbe ili pravo na odgodu plaćanja), a osobe slabijeg imovinskog stanja isto tako imaju pravo angažirati pravnog pomoćnika ili odvjetnika na temelju odredbi Zakona o pravnoj pomoći ako na taj način mogu učinkovito ostvariti svoja prava.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

U parničnim postupcima pokrenutima nakon što je uložen prigovor na platni nalog sud obavješćuje tuženika o činjenicama i dokazima koje je iznio tužitelj najkasnije u pozivu na glavnu raspravu. Stranka može predložiti dokaze najkasnije prvog dana glavne rasprave. Iznimno, stranka može priložiti dokaze u bilo kojem trenutku tijekom postupka ako se s time složi protivna stranka ili ako se stranka pozove na činjenice ili dokaze, pravomoćne sudske odluke ili druga upravna rješenja tijekom svojeg iznošenja dokaza za koje je, zbog razloga koji se ne mogu pripisati toj stranci, doznala nakon standardnog roka određenog za prilaganje dokaza ili ako je stranka o njima obaviještena nakon isteka takvog roka zbog razloga koji se ne mogu pripisati toj stranci, i nakon što stranka osigura dostatne dokaze kojima potkrepljuje taj tužbeni zahtjev.

U slučaju promjena zahtjeva ili podnošenja protuzahtjeva, stranka može priložiti odgovarajuće dokaze kada se promjene izvrše ili kada se podnese protuzahtjev, dok se u slučaju prigovora na zahtjeve za prijeboj dokazi koji se odnose na tužbeni zahtjev za prijeboj mogu priložiti istodobno s podnošenjem prigovora. Sud mora odbaciti sve dokaze koji nisu predloženi u skladu s tim odredbama. U svim ostalim slučajevima primjenjuju se opća pravila o dokazima.

1.6 Pisani postupak

Sud isto tako provodi raspravu.

1.7 Sadržaj presude

Sadržaj presuda uređen je opće primjenjivim pravilima, uz uvjet da se strankama nakon izricanja presude moraju pružiti informacije o elementima koji se moraju uključiti u žalbu i pravnim posljedicama izostavljanja tih elemenata.

1.8 Povrat troškova

Općenito se primjenjuje načelo da „gubitnik plaća”.

1.9 Mogućnost žalbe

Mogućnost žalbe ograničena je u nekoliko aspekata, od kojih je najvažnije ograničenje to da se žalba može podnijeti samo zbog povrede postupovnih pravila u prvom stupnju ili nepravilne primjene zakonodavstva koje je osnova za odlučivanje o glavnoj stvari. Opća pravila primjenjuju se na podnošenje žalbi te na rok koji je određen za žalbe, tj. moraju se podnijeti sudu koji odlučuje u prvom stupnju u roku od 15 dana od dostave presude i o njima odlučuje nadležni regionalni sud.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Posebni postupak za sporove male vrijednosti uređen je poglavljem 380. Zakona Malte (Zakon o Sudu za sporove male vrijednosti), kao i podzakonskim aktima 380.01, 380.02 i 380.03.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Ovaj Sud (Tribunal għal Talbiet Żgħar) nadležan je samo za odlučivanje o novčanim sporovima čija vrijednost ne premašuje 5 000 EUR.

1.2 Prijava postupka

Postupak započinje kada stranka koja podnosi tužbeni zahtjev ispuni potrebni obrazac, preda svoj zahtjev u pisarnicu suda, plati pristojbu i zatraži od Suda da tuženiku dostavi njezin zahtjev. Tuženik tada ima 18 dana od dostave obavijesti o tužbenom zahtjevu za dostavu svojeg odgovora. Protutužba je isto tako dopuštena. Ako tuženik smatra da neka druga osoba treba platiti iznos iz tužiteljeva zahtjeva, trebao bi navesti tu osobu. Upisničar suda potom obavješćuje stranke o datumu i vremenu održavanja ročišta. Sudac vodi postupak na Sudu na način koji se smatra primjerenim u skladu s temeljnim načelima pravde. On je dužan osigurati da se o predmetu, koliko god je to moguće, raspravi i odluči brzo, istoga dana kada je održana rasprava te da Sud zasjeda samo jednom. Sudac je dužan prikupiti podatke na sve načine koje smatra primjerenima i ne obvezuju ga pravila o najboljim dokazima ili pravila koja se odnose na svjedočenje po čuvenju ako smatra da su dokazi koje ima dovoljno pouzdani za donošenje zaključka o predmetu o kojem odlučuje. Sudac je dužan suzdržati se, koliko god je to moguće, od imenovanja vještaka za iznošenje vještačenja. On ima jednake ovlasti kao sudac Magistratskog suda građanske nadležnosti, a posebno je ovlašten pozivati svjedoke i od njih zahtijevati davanje prisege.

1.3 Obrasci

Stranka koja podnosi tužbeni zahtjev dužna je ispuniti obrazac tužbenog zahtjeva sadržan u Prvom dodatku Podzakonskom aktu 380.01 (Pravilnik Suda za sporove male vrijednosti). Tuženik je dužan odgovoriti na tužbeni zahtjev ispunjavanjem obrasca, koji se isto tako nalazi u Prvom dodatku prethodno navedenog Podzakonskog akta.

1.4 Pomoć

Strankama može pomoći svatko: to ne mora nužno biti odvjetnik ili zakonski opunomoćenik.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Stranke mogu iznijeti dokaze usmeno, u obliku isprava ili na oba načina. Svjedoku se može dostaviti poziv (najkasnije tri dana prije datuma kada treba svjedočiti) da dođe na Sud na točno određeni datum i u točno određeno vrijeme kako bi dao svoj iskaz ili dostavio dokumentaciju. Ako se uredno pozvani svjedok ne pojavi na ročištu, Sud može naložiti da ga se, pod prijetnjom uhićenja, privede na ročište koje će se održati na neki drugi datum.

1.6 Pisani postupak

Tužbeni zahtjev i odgovor na njega podnose se u pisanom obliku. Dokazi se mogu temeljiti na ispravama. Međutim, obvezatan je dolazak na Sud na datume koje on odredi.

1.7 Sadržaj presude

Sudac je u presudi dužan navesti glavne podatke na kojima temelji svoju odluku. U presudi je dužan iznijeti i odluku o troškovima.

1.8 Povrat troškova

U svakoj presudi sudac odlučuje o troškovima koje će snositi jedna od stranaka. Osim ako posebne okolnosti to opravdavaju, stranci koja je izgubila spor nalaže se da plati troškove stranci u čiju je korist presuda donesena. Troškovi se ograničavaju na stvarne troškove nastale izravno u vezi s predmetom za stranku u čiju je korist donesena odluka o troškovima. U slučaju neosnovanog ili zlonamjernog tužbenog zahtjeva Sud tužitelju može naložiti da plati novčanu kaznu tuženiku u iznosu koji nije niži od 250 EUR i nije viši od 1 250 EUR te se ta novčana kazna plaća kao građanski dug.

1.9 Mogućnost žalbe

Sve žalbe protiv odluke Suda moraju se podnijeti u pisarnici Suda upućivanjem zahtjeva Žalbenom sudu niže nadležnosti, i to u roku od 20 dana od datuma odluke koju je donio sudac.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Uobičajeni postupak za sporove male vrijednosti je postupak s pozivom na područnom sudu (sector kanton van de rechtbank). Riječ je o redovnom postupku s pozivom koji se provodi uz postupovna pojednostavnjenja. Ako se predmet vodi na područnom sudu, niste obvezni angažirati odvjetnika, već se možete sami zastupati.

Na prekogranične predmete na području EU-a može se primjenjivati europski postupak za sporove male vrijednosti. Taj se postupak može primijeniti i ako vam novac duguje:

• drugo društvo,
• organizacija
• ili stranka.

U nizozemskom pravu postoji Zakon o provedbi Uredbe uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (Zakon od 29. svibnja 2009. o provedbi Uredbe (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Pred područnim sudom pokreću se:

• postupci u kojima je vrijednost predmeta spora do 25 000 EUR,
• postupci u kojima nije utvrđena vrijednost predmeta spora ako nije vjerojatno da će biti veća od 25 000 EUR.

Osim toga, područni sud odlučuje u predmetima koji uključuju radno pravo, najmove, potrošačke kupoprodajne ugovore i ugovore o kupnji na otplatu, žalbe na prometne novčane kazne i prekršaje. Rješava i predmete koji se odnose na upravljanje, skrbništvo te odricanje ili prihvaćanje nasljedstva. Kliknite ovdje za dodatne informacije o postupku s pozivom na područnom sudu.

Područni sud rješava i predmete koji se odnose na europski postupak za sporove male vrijednosti. Najviša vrijednost za europski postupak za sporove male vrijednosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 861/2007 iznosi 5000 EUR.

1.2 Prijava postupka

Ne postoji poseban postupak na područnom sudu. U načelu se pravila postupka uz poziv primjenjuju za okružni sud i područni sud. Važna razlika je u tome da u predmetima na područnom sudu stranke imaju pravo na samostalnu raspravu u svojem predmetu, dok u drugim predmetima (na okružnom sudu) stranke mora zastupati odvjetnik. Vidjeti pod 1.4. Osim toga, u predmetima na područnom sudu obično odlučuje sudac pojedinac.

Pravila o postupku s predstavkama primjenjuju se na europske sporove male vrijednosti.

1.3 Obrasci

Postupci na područnom sudu obično se pokreću pozivom. Najvažnije izjave u pozivu su tužba (tužbeni zahtjev) i njezine osnove (činjenice i prava na kojima se tužbeni zahtjev temelji).

Posebnosti su postupaka na područnom sudu sljedeće:

1. tuženik je pozvan na okružni sud A, ali dolazi pred suca područnog suda koji zasjeda na nadležnom sudu A ili na određenom područnom mjestu suđenja suda A;
2. ako tužitelja zastupa ovlašteni zastupnik u postupku, u pozivu se moraju navesti ime i adresa ovlaštenog zastupnika.

Tužbeni zahtjev u okviru europskog postupka za sporove male vrijednosti iznosi se na obrascu A. Zahtjev se mora podnijeti nadležnom sudu.

1.4 Pomoć

U predmetima na područnom sudu stranke se mogu same zastupati. To znači da pravno zastupanje odvjetnika nije obvezno. Dopuštena je i pomoć koju pruža ovlašteni zastupnik, koji ne mora biti odvjetnik. O naknadama troškova za pravnu pomoć odvjetnika pročitajte u točki 1.8.

Ni u europskom postupku stranke ne mora zastupati odvjetnik ili drugi pravni savjetnik.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Primjenjuju se uobičajena pravila dokaznog prava. U skladu s nizozemskim dokaznim pravom, sudac u načelu može ocijeniti izvedene dokaze. Člankom 9. Uredbe (EZ) br. 861/2007 uređuje se izvođenje dokaza u europskom postupku.

1.6 Pisani postupak

Nacionalna postupovna pravila uređuju postupanje područnih odjela u građanskim predmetima (Landelijk Procesreglement voor rolzaken kanton). Pisani dokumenti mogu se podnijeti pisarnici okružnog suda prije datuma navedenog na dnevnom redu suda, ali i na raspravi. Izjave i odgovori mogu se iznijeti usmeno tijekom postupka na područnom sudu. Europski postupak je pisani postupak, iako se može održati i rasprava ako sudac to smatra potrebnim ili ako to stranka zatraži.

1.7 Sadržaj presude

Presuda mora sadržavati:

• imena i adrese stranaka i njihovih ovlaštenih zastupnika ili odvjetnika,
• stajališta stranaka,
• tijek postupka,
• tužbeni zahtjev i izjave stranaka,
• obrazloženje odluke, s navođenjem činjenica i razmatranja suca,
• konačnu odluku suca,
• ime suca,
• raspodjelu troškova
• i datum izricanja presude.

Presudu potpisuje sudac.

1.8 Povrat troškova

Ako je predmet iznesen pred područnim sudom, mogu nastati sljedeći troškovi: pristojba za upis u sudski registar, raspodjela troškova koje je sud dosudio i troškovi pravne pomoći.

Pristojba za upis u sudski registar plaća se nakon što sud pokrene postupak. Iznos ovisi o prirodi predmeta. U praksi vaš će odvjetnik platiti predujam, a vama taj iznos naplatiti naknadno. Sudac može stranci koja ne uspije u postupku naložiti da plati troškove druge stranke. Ako niti jedna od stranaka nije u potpunosti uspjela u postupku, svaka plaća svoje troškove. Raspodjela troškova koje je sud dosudio može obuhvaćati i troškove pravne pomoći, ali i troškove svjedoka, vještaka, putne troškove i dnevnice, troškove izvadaka i ostale izvansudske troškove.

Prema nizozemskom pravu, osobama slabijeg imovinskog stanja ponekad se pomaže u plaćanju troškova pravne pomoći. Subvencionirana pravna pomoć nije predviđena za sve predmete pred područnim sudovima. Ako je subvencionirana pravna pomoć moguća, stranka plaća svoj udio u troškovima pravne pomoći, ovisno o svojem financijskom stanju. Zahtjev za subvencioniranu pravnu pomoć odvjetnik dostavlja Odboru za pravnu pomoć (Raad voor rechtsbijstand). To je uređeno Zakonom o pravnoj pomoći (Wet op de Rechtsbijstand). U poglavlju III. A tog Zakona utvrđena su pravila u pogledu odobravanja pravne pomoći u prekograničnim postupcima u EU-u.

1.9 Mogućnost žalbe

Žalba na presude područnog odjela suda može se podnijeti žalbenom sudu. Žalba je moguća samo ako zahtjev premašuje 1750 EUR. Žalba se može podnijeti u roku od tri mjeseca od datuma donošenja presude. U europskom postupku za sporove male vrijednosti žalba na odluku područnog suda nije dopuštena.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Sporovi male vrijednosti - Austrija

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

1.1 Područje primjene postupka, prag

U austrijskom nacionalnom pravu ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti. Međutim, austrijskim Zakonom o parničnom postupku predviđen je pojednostavnjeni postupak ili posebna postupovna pravila u određenim predmetima koji su pokrenuti na okružnim sudovima.

Neka od tih posebnih postupovnih pravila primjenjuju se samo na sporove male vrijednosti do 1 000 EUR (vidjeti pod točkom 1.5) odnosno 2 700 EUR (vidjeti pod točkom 1.9).

1.2 Prijava postupka

Posebna pravila za sporove male vrijednosti u austrijskom su postupovnom pravu obvezujuća i stranke ih ne mogu isključiti.

Time je isključena mogućnost da sud ili stranke postupak pretvore u „redovan”.

1.3 Obrasci

Budući da u Austriji ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti, ne postoje ni posebni obrasci za takav postupak.

1.4 Pomoć

Za sporove vrijednosti do 5 000 EUR u Austriji ne postoji obveza zastupanja stranke preko odvjetnika. Sudac mora strankama koje nemaju zastupnika u načelu pružiti pomoć, tj. upoznati ih s njihovim postupovnim pravima i obvezama te posljedicama njihovih postupanja i propusta. Stranka bez pravnog zastupnika također ima mogućnost pred nadležnim okružnim sudom odnosno sudom u svojem mjestu stanovanja usmeno izjaviti tužbu u zapisnik. Ako je pisana tužba stranke koja nema zastupnika manjkava, sudac stranki mora dati odgovarajuća pojašnjenja i upute. To ne smije utjecati na nepristranost suca.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

U slučaju zahtjeva čija vrijednost ne premašuje 1 000 EUR, sud može zanemariti dokaze koje je predložila stranka ako bi puno razjašnjenje relevantnih okolnosti zahtijevalo nerazmjerno puno truda. No i u tom slučaju sudac mora donijeti odluku u dobroj vjeri i na temelju ishoda cijelog postupka, a ta odluka ne smije biti proizvoljna. Odluka se može preispitati u žalbenom postupku.

1.6 Pisani postupak

Prema austrijskom pravu nije dopušteno vođenje postupka isključivo pisanim putem. Primjerice, u Zakonu o parničnom postupku na temelju načela neposrednosti (sachlicher Unmittelbarkeitsgrundsatz: izravni dokazi neke činjenice imaju prednost pred neizravnim izvorima dokaza) pisane izjave svjedoka nisu dopuštene kao dokumentirani dokazi.

1.7 Sadržaj presude

U skladu s austrijskim Zakonom o parničnom postupku u slučaju usmene objave presude predviđena su pojednostavnjenja izdavanja pisanih otpravaka presude neovisno o vrijednosti predmeta spora. Ako je presuda izrečena usmeno u prisutnosti obiju stranaka i nijedna stranka nije pravovremeno najavila žalbu protiv presude, tada sud može izdati tzv. „skraćeni otpravak presude” koji je ograničen na bitne točke odluke.

1.8 Povrat troškova

U skladu s austrijskim pravom, u parničnom postupku troškovi se načelno nadoknađuju razmjerno stupnju uspješnosti u postupku. Sudske pristojbe i pravni troškovi izravno ovise o vrijednosti predmeta spora tako da u sporovima male vrijednosti u pravilu nastaju niski sudski odnosno pravni troškovi. Budući da su troškovi utvrđeni u obliku tarifa u zakonima i propisima, troškovi u sporovima male vrijednosti obično nisu visoki. Međutim, ne postoje posebne odredbe o troškovima za takve sporove.

1.9 Mogućnost žalbe

Prema austrijskom pravu, u postupcima za sporove male vrijednosti mogućnosti pravnog lijeka su ograničene. U sporovima vrijednosti do 2700 EUR žalba je u prvom stupnju moguća samo zbog pogrešno utvrđene pravne osnove te radi utvrđivanja ništavnosti (najteže postupovne pogreške). Isključeno je pobijanje zbog drugih ozbiljnih postupovnih pogrešaka. Ne mogu se pobijati ni sadržajno netočna činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda (npr. ona koja se temelje na netočnoj procjeni dokaza). U ostalim slučajevima primjenjuju se pravila za „redovni” postupak.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Sporovi male vrijednosti - Poljska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U poljskom zakonodavstvu predviđen je „pojednostavnjeni postupak”, koji je uređen člankom 505. stavcima od 1. do 14. Zakona o parničnom postupku.

Mjere za pojednostavnjenje kojima je cilj poboljšati brzinu postupaka temelje se na racionalizaciji i optimizaciji dokaznih i žalbenih postupaka ubrzavanjem i smanjenjem formalnosti sudskih postupaka, kao i na uvođenju strožih formalnih zahtjeva za stranke kako bi se držale rokova za poduzimanje postupovnih koraka.

Poljskim Zakonom o parničnom postupku obuhvaćen je europski postupak za sporove male vrijednosti. Postupak je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti radi racionalizacije i pojednostavnjenja građanskih i trgovačkih postupaka. Uredba se primjenjuje u svim državama članicama EU-a osim u Danskoj. Prenesena je u poljsko zakonodavstvo člancima od 505.⁽²¹⁾ do 505.^(27a) Zakona o parničnom postupku.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Pojednostavnjeni postupak primjenjuje se u sljedećim predmetima za koje su nadležni okružni sudovi (sądy rejonowe):

• zahtjevi koji proizlaze iz ugovora (ako vrijednost zahtjeva ne premašuje 20 000 PLN), jamstava ili garancija kvalitete ili neusklađenosti robe široke potrošnje s potrošačkim kupoprodajnim ugovorom ako vrijednost predmeta ugovora nije veća od tog iznosa
• zahtjevi u vezi s plaćanjem najma stanova te naknadama koje plaćaju najmoprimci i naknadama za korištenje stanom u stambenoj zadruzi, neovisno o vrijednosti zahtjeva.

U skladu sa sudskom praksom Vrhovnog suda (Sąd Najwyższy) zahtjevi zbog neizvršenja ili neprimjerenog izvršenja obveze trebali bi se razmatrati u pojednostavnjenom postupku ako vrijednost zahtjeva nije veća od 20 000 PLN. U slučaju da tužitelj potražuje iznos manji od 20 000 PLN, koji predstavlja preostali dio zahtjeva koji je već ispunjen u iznosu većem od 20 000 PLN, taj će se zahtjev isto tako razmatrati u pojednostavnjenom postupku. Pojam „ugovorno” označava da se zahtjevi koji proizlaze iz nezakonitih radnji, neopravdana bogaćenja, prava vlasništva, suvlasništva, zajedničkih prava ili drugog prava vlasništva nad imovinom čije stjecanje ili ostvarivanje dovodi do obveze plaćanja ne mogu razmatrati u pojednostavnjenom postupku. U tom se postupku ne mogu razmatrati ni zahtjevi koji proizlaze iz pravnih akata koji nisu ugovori, npr. jednostrani pravni akti, zastupanja bez ovlaštenja, nužni dio ostavine (legitima portio) i obveze koje proizlaze iz upravne odluke ili izravno iz zakonskih odredbi.

Pojednostavnjeni postupak može se primijeniti u predmetima koji uključuju fizičke i pravne osobe ili poduzeća, zaposlenike i poslodavce. Dakle, primjena postupka kao takva nije ograničena na vrstu subjekta, znači da se pitanja povezana s osobljem ili poslovanjem mogu razmatrati u pojednostavnjenom postupku.

Europski postupak za sporove male vrijednosti u nadležnosti je okružnih i zemaljskih sudova (sądy okręgowe) u skladu s teritorijalnom nadležnošću utvrđenom u Zakonu o parničnom postupku (članak 16. Zakona o parničnom postupku; tumačiti zajedno s njegovim člankom 17. i člankom 505.⁽²²⁾). U takvim predmetima sudski službenici mogu izdavati naloge.

U skladu s prethodno navedenom Uredbom sporovi male vrijednosti sporovi su u građanskim i trgovačkim stvarima (uključujući potrošačke stvari) te predmeti u kojima vrijednost zahtjeva, bez kamata i troškova, nije veća od 5000 EUR (u trenutku kada nadležni sud zaprimi obrazac zahtjeva).

1.2 Prijava postupka

Na temelju članka 505.⁽³⁾ svi se postupci u pojednostavnjenom postupku mogu odnositi samo na jedan zahtjev. Nekoliko se zahtjeva može spojiti u jedan samo ako proizlaze iz istog ugovora ili iz više ugovora iste vrste. Ako se nekoliko zahtjeva nezakonito spoji u jedan, predsjedavajući će sudac naložiti vraćanje zahtjeva na temelju članka 130. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ako se ne prihvati zahtjev za ispravkom te formalne nepravilnosti. Ako tužitelj podnosi zahtjev samo za jedan njegov dio, predmet će se razmatrati u pojednostavnjenom postupku ako bi taj postupak bio primjeren za cjelokupni zahtjev koji proizlazi iz činjenica na koje se tužitelj poziva. Zahtjevi se ne mogu mijenjati u pojednostavnjenom postupku. Protutužbe i prijeboji dopušteni su ako su zahtjevi prihvatljivi za razmatranje u pojednostavnjenom postupku. Primarno interveniranje, sekundarno interveniranje, obavijesti trećih strana i promjene stranaka nisu dopušteni.

Predmeti se razmatraju u pojednostavnjenom postupku bez obzira na želje stranaka, što znači da je taj postupak obvezan.

1.3 Obrasci

Na temelju Zakona o parničnom postupku (članak 125. stavak 2.) sve bi podneske, uključujući tužbene zahtjeve, odgovore na tužbu, prigovore protiv presude zbog ogluhe ili podneske koji sadržavaju dokaze podnesene u okviru pojednostavnjenog postupka, trebalo podnijeti na službenim obrascima.

Službeni obrasci dostupni su u mjesnim uredima, tajništvima sudova i na stranicama Ministarstva pravosuđa. Propust u pogledu upotrebe obveznog obrasca predstavlja formalnu nepravilnost.

U skladu s općim odredbama Zakona o parničnom postupku (članak 130. ⁽¹⁾), ako je podnesak koji je trebao biti dostavljen na službenom obrascu dostavljen na drugi način ili se ne može obraditi jer nisu ispunjeni drugi formalni uvjeti, predsjedavajući sudac zahtijeva od stranke da ispravi nepravilnosti u roku od tjedan dana i šalje joj podnesak. U zahtjevu za ispravljanje nepravilnosti trebalo bi navesti sve nepravilnosti na koje se u podnesku naišlo. Ako stranka ne ispuni zahtjev do isteka roka ili ponovno podnese nepravilan podnesak, predsjedavajući sudac naložit će vraćanje podneska.

U skladu s europskim postupkom za sporove male vrijednosti postoje četiri standardna obrasca priložena kao prilozi prethodno navedenoj Uredbi. Ti su obrasci:

• obrazac tužbenog zahtjeva
• zahtjev suda za dopunu i/ili ispravak obrasca tužbenog zahtjeva
• obrazac za odgovor
• potvrda o presudi u europskom postupku za sporove male vrijednosti.

1.4 Pomoć

U pojednostavnjenom postupku primjenjuje se načelo koncentracije dokaza. Sud neće uzeti u obzir tvrdnje, navode i dokazne prijedloge koje stranke dostave nakon što se podnese tužbeni zahtjev, protutužba ili prigovor protiv presude zbog ogluhe ili završi prvo ročište određeno za raspravu (prekluzija), osim ako stranka ne dokaže da se nisu mogli ili trebali prije podnijeti (sučeva slobodna odluka). To je načelo nužno kako bi se očuvala brzina pojednostavnjenog postupka. Ako sud zaključi da je nemoguće ili vrlo teško nepobitno dokazati iznos zahtjeva, može odrediti primjeren iznos u presudi po vlastitoj procjeni nakon što razmotri sve činjenice u predmetu. Pri razmatranju predmeta sud može zanemariti pravila o pojednostavnjenom postupku ako to može doprinijeti učinkovitijem rješavanju spora (članak 505.⁽¹⁾ stavak 3. Zakona o parničnom postupku). Ako je potrebno posebno znanje da bi se utvrdila osnovanost i iznos zahtjeva, sud može po vlastitom nahođenju provesti neovisnu ocjenu uzimajući u obzir sve okolnosti predmeta ili zatražiti stručno mišljenje. Stručno mišljenje ne traži se kad njegov predviđeni trošak premašuje vrijednost zahtjeva, osim ako to nije opravdano posebnim okolnostima. To što je svjedok dao iskaz ne znači da ga se ne može angažirati kao vještaka, među ostalim da vještači o činjenicama o kojima je svjedočio, čak i ako je već izradio mišljenje na zahtjev subjekta koji nije sud (članak 507.⁽⁷⁾ Zakona o kaznenom postupku).

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ako je potrebno posebno znanje da bi se utvrdila osnovanost i iznos zahtjeva, sud može po vlastitom nahođenju provesti neovisnu ocjenu uzimajući u obzir sve okolnosti predmeta ili zatražiti stručno mišljenje. Stručno mišljenje ne traži se kad njegov predviđeni trošak premašuje vrijednost zahtjeva, osim ako to nije opravdano posebnim okolnostima. To što je svjedok dao iskaz ne znači da ga se ne može angažirati kao vještaka, među ostalim da vještači o činjenicama o kojima je svjedočio, čak i ako je već izradio mišljenje na zahtjev subjekta koji nije sud (članak 507.⁽⁷⁾ Zakona o kaznenom postupku).

1.6 Pisani postupak

Pojednostavnjeni postupak u pravilu je pisani postupak. Većinu zahtjeva stranaka trebalo bi dostaviti na posebnim službenim obrascima. Međutim, u pojednostavnjenom postupku zahtjevi se mogu podnijeti i usmeno. Stranka koja nazoči ročištu na kojem se donese presuda može se nakon toga odreći svojeg prava na žalbu podnošenjem izjave. Ako se sve stranke koje ispunjavaju uvjete odreknu prava na žalbu, presuda će postati pravomoćna (članak 505. ⁽⁸⁾ stavak 3. Zakona o parničnom postupku).

Europski postupak za sporove male vrijednosti je pisani postupak (članak 125. stavak 2., u vezi s člankom 505. ⁽²¹⁾ Zakona o parničnom postupku).

1.7 Sadržaj presude

Pri razmatranju predmeta sud može zanemariti pravila o pojednostavnjenom postupku ako to može doprinijeti učinkovitijem rješavanju spora. Sudska odluka na temelju članka 505. ⁽⁷⁾ stavka 7. Zakona o parničnom postupku treba se donijeti na raspravi kao odluka na koju se ne može žaliti.

1.8 Povrat troškova

Tužiteljima se naplaćuje pristojba za podnošenje zahtjeva u pojednostavnjenom postupku, isto kao i u standardnom postupku. Pravila o pristojbama za zahtjeve u okviru pojednostavnjenog postupka temelje se na općim načelima utvrđenima u Zakonu o sudskim pristojbama (građanski predmeti) od 28. srpnja 2005.

U pojednostavnjenom postupku troškove podmiruju stranke u skladu s općim pravilima utvrđenima u člancima od 98. do 110. Zakona o parničnom postupku. U skladu s člankom 98. Zakona o parničnom postupku stranka koja je izgubila spor mora na zahtjev druge stranke nadoknaditi njezine troškove ostvarivanja ili obrane prava pred sudom. Sud dosuđuje troškove u svakoj presudi kojom se zaključuje sudski postupak.

1.9 Mogućnost žalbe

Žalba na presude donesene na temelju Uredbe može se podnijeti žalbenom sudu (sąd apelacyjny). Ako je presudu donio okružni sud, žalba se podnosi preko tog suda zemaljskom sudu, a ako je presudu donio zemaljski sud, žalba se podnosi preko tog suda žalbenom sudu (članci 367. i 369. Zakona o parničnom postupku, u vezi s njegovim člancima 505.⁽²⁶⁾ i 505.⁽²⁷⁾).

Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni člankom 7. stavkom 3. Uredbe, sud će donijeti presudu zbog ogluhe. Tuženik može podnijeti žalbu na presudu zbog ogluhe sudu koji ju je donio. Ako je ishod predmeta nepovoljan, tužitelj može podnijeti žalbu na temelju općih pravila (članak 339. stavak 1., članak 342. i članak 344. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Postoje dva posebna postupka u nacionalnom pravu koja se primjenjuju na sporove male vrijednosti (propisana Uredbom sa zakonskom snagom br. 269/98 od 1. rujna 1998.):

• posebna tužba kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora i koja se sastoji od brzog i pojednostavnjenog deklaratornog postupka (članci 1. do 5. Postupovnih pravila (Regime dos Procedimentos) priloženih Uredbi sa zakonskom snagom br. 269/98);
• platni nalog, odnosno mjera kojom zahtjev povezan s neispunjenjem obveza podmirivanja duga male vrijednosti dobiva snagu naloga za izvršenje (članci 7. do 22. Postupovnih pravila priloženih Uredbi sa zakonskom snagom br. 269/98).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Oba prethodno navedena posebna postupka primjenjuju se kad se ispune sljedeći zahtjevi:

• postoji novčana obveza (obveza koju je potrebno namiriti u novcu)
• ta obveza proizlazi iz ugovora
• iznos ne premašuje 15 000 EUR.

1.2 Prijava postupka

Podnositelj pritužbe može odabrati jedan od postupaka utvrđenih u odgovoru na pitanje 1.

1.3 Obrasci

Kad je riječ o posebnoj tužbi kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora, zahtjev i obrana ne moraju se iznijeti u postupovnim dokumentima. Drugim riječima, podnesci se ne moraju označiti po brojevima članaka. Kad ih podnosi pravni zastupnik, moraju se poslati elektroničkim putem upotrebom posebnih obrazaca koji se u tu svrhu mogu pronaći u računalnom sustavu za potporu sudovima, osim ako pravni zastupnik navede opravdane razloge za neupotrebljavanje tog sustava. Kad ih podnose stranke osobno, posebni obrazac nije potreban i mogu se dostaviti sudu preporučenom poštom ili faksom.

Platni nalog mora se podnijeti na posebnom obrascu koji se nalazi na poveznici Postupak za platni nalog – Citius Portal (mj.pt). Upotreba tog obrasca obvezna je, neovisno o tome podnosi li ga stranka osobno ili preko zastupnika.

Kad ga podnosi pravni zastupnik, obrazac platnog naloga mora se poslati elektronički, putem računalnog sustava za potporu suda (osim ako zastupnik navede opravdane razloge za neupotrebljavanje sustava). Ako ga stranka podnosi osobno, obrazac platnog naloga može se podnijeti u papirnatom obliku.

1.4 Pomoć

Mehanizam pravne pomoći primjenjuje se na oba postupka (npr. imenovanje pravnog zastupnika, plaćanje troškova pravnog zastupnika, plaćanje sudskih pristojbi i drugih povezanih troškova) (Zakon o pristupu sudovima (Lei de acesso aos tribunais), Zakon br. 34/2004 od 29. srpnja 2004.).

Više informacija o toj temi dostupno je u informativnom članku o pravnoj pomoći.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Kad je riječ o posebnoj tužbi kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora, izvođenje dokaza provodi se kako je navedeno u nastavku.

• dokazi se izvode na raspravi
• ako vrijednost zahtjeva ne premašuje 5 000 EUR, svaka stranka može pozvati najviše tri svjedoka. U svim ostalim slučajevima može se pozvati najviše pet svjedoka. Ni u jednom od prethodno navedenih slučajeva stranka ne može pozvati više od tri svjedoka za svaku od predmetnih činjenica.
• kad je riječ o zahtjevima čija vrijednost ne premašuje 5 000 EUR i stranke nemaju pravne zastupnike ili se zastupnik ne pojavi, svjedoke će ispitati sudac
• vještačenje uvijek obavlja jedan vještak
• sudac može zahtijevati dodatne dokaze koje smatra nužnima za donošenje odgovarajuće odluke. U takvim slučajevima rasprava se može prekinuti u trenutku kada sudac to smatra prihvatljivim te će se dogovoriti datum za nastavak. Presuda se mora donijeti u roku od 30 dana.

Platni nalozi:

• ako obaviješteni tuženik ne ospori platni nalog, dokazi se ne moraju izvesti te će službenik nadležnog suda na platnom nalogu navesti sljedeće– „Ovaj dokument ima pravnu snagu”
• ako se platni nalog ospori, bit će u skladu s obrascem posebne tužbe kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora te će se primjenjivati povezani postupak za izvođenje dokaza
• ako nije moguće obavijestiti tuženika, s platnim nalogom postupa se kao s uobičajenim predmetom ako je tužitelj izrazio takvu želju; u suprotnom će službenik vratiti platni nalog tužitelju.

1.6 Pisani postupak

Ako se tuženika obavijesti i on ne ospori platni nalog, cijeli se postupak odvija pisanim putem.

Kad je riječ o posebnoj tužbi kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora i u okviru koje svjedoci moraju izvoditi dokaze, mogu to učiniti pisanim putem ako su saznali za činjenicu obavljajući svoje dužnosti.

U takvim slučajevima svjedok zapisuje, datira i potpisuje iskaz, naznačuje radnju na koju se odnosi, činjenice kako su mu poznate i razloge zbog kojih navedeni svjedok ima ta saznanja.

1.7 Sadržaj presude

Kad je riječ o posebnoj tužbi kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora i u okviru koje se saziva rasprava, presuda se donosi usmeno i diktira u zapisnik, a obrazloženje se iznosi na sažet način.

Ako se platni nalog prihvati, ne postoji odluka kao takva, nego samo nalog za izvršenje koji prilaže sudski službenik.

1.8 Povrat troškova

Sudske troškove uspješne stranke plaća stranka koja je izgubila spor, u skladu s kliznom ljestvicom koja se temelji na teretu gubitka. Uspješna stranka mogla bi dobiti potpun ili djelomičan povrat sljedećih troškova: već plaćenih sudskih troškova, troškova stranke nastalih zbog podnošenja dokaza ako navedena stranka nije zatražila te dokaze ili se takvi dokazi nisu upotrijebili, naknade plaćene sudskom izvršitelju i troškova za rad sudskog izvršitelja (npr. ako sudski izvršitelj dostavlja tuženiku sudski poziv), nagrada i naknada troškova za rad odvjetnika.

Iznosi za koje se plaća povrat troškova moraju se navesti u obrazloženju. Stranka kojoj je odobren povrat troškova mora poslati to obrazloženje sudu, stranci koja je izgubila spor i sudskom izvršitelju, prema potrebi, u roku od pet dana nakon što odluka postane pravomoćna.

Obrazloženje će sadržavati sljedeće informacije:

• ime stranke, broj predmeta i ime pravnog zastupnika ili sudskog izvršitelja
• iznose koje stranka plaća kao sudske troškove
• iznose koje stranka plaća za prethodno nastale troškove za rad sudskog izvršitelja
• iznose koje stranka plaća za nagradu pravnog zastupnika ili naknadu sudskog izvršitelja
• iznos koji treba primiti.

Opće je pravilo da stranka koja je izgubila spor izravno plaća troškove uspješne stranke, osim ako je zakonom propisano drukčije.

1.9 Mogućnost žalbe

Odluke donesene u okviru posebne tužbe kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora mogu se osporiti žalbom koja se podnosi žalbenom sudu ako predmetni iznos premašuje 5 000 EUR i ako je pobijana odluka nepovoljna za podnositelja zahtjeva u iznosu većem od 2 500 EUR.

To je oblik redovne žalbe. Postoje i pravila kojima se uređuju izvanredne žalbe i koja su propisana u nacionalnom zakonodavstvu.

U pogledu platnog naloga, pritužbe se moraju podnijeti sucu kad je riječ o odbacivanju zahtjeva za platni nalog i odbacivanju spajanja naloga za izvršenje koje je proveo sudski službenik.

Korisne poveznice:

• Zakonski dekret br. 269/98 od 1. rujna 1998.;
• Portal Citius Ministarstva pravosuđa;
• Zakon o pristupu sudovima, Zakon br. 34/2004 od 29. srpnja 2004.

Napomena

Informacije iz ovog informativnog članka nisu obvezujuće za kontaktnu točku Europske pravosudne mreže u građanskim stvarima, sudove, druge subjekte ni tijela. Isto tako, relevantni se važeći pravni tekstovi moraju pročitati u cijelosti jer možda postoje izmjene koje još nisu uključene u ovaj informativni članak.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Člancima od 1026. do 1033. novog Zakonika o parničnom postupku, koji je stupio na snagu 15. veljače 2013., uređuje se postupak za sporove male vrijednosti.

1.1 Područje primjene postupka, prag

U članku 1026. novog Zakonika o parničnom postupku navedeno je da vrijednost zahtjeva, bez kamata, parničnih troškova i ostalih dodatnih iznosa, ne smije biti veća od 10 000 RON na datum upućivanja sudu.

U skladu s člankom 8. Zakona 220/2022 od 15. srpnja 2022. o prilagodbi određenih mjera koje su se pokazale korisne za institucije u području pravosuđa za vrijeme izvanrednog stanja proglašenog kako bi se spriječili i suzbili učinci pandemije bolesti COVID-19, glava X. Postupka za sporove male vrijednosti knjige VI. Zakona br. 134/2010, ponovna objava, vrijednost zahtjeva, bez kamata, pravnih troškova i ostalih dodatnih iznosa, ne smije biti veća od 50 000 RON na datum upućivanja sudu. U skladu s člankom 20. Zakona br. 220/2022 odredbe članka 8. tog zakona primjenjuju se na razdoblje od godinu dana od 22. srpnja 2022. (datum stupanja predmetnog zakona na snagu).

1.2 Prijava postupka

U novom Zakoniku o parničnom postupku postupak za sporove male vrijednosti ima alternativnu mogućnost. Tužitelj može birati između postupka za sporove male vrijednosti i redovitog sudskog postupka. Ako je tužitelj pokrenuo sudski postupak podnošenjem zahtjeva, on se rješava u redovitom postupku osim ako tužitelj, najkasnije do prvog ročišta, izričito zatraži primjenu posebnog postupka. Ako se zahtjev ne može riješiti u skladu s postupkom za sporove male vrijednosti, sud o tome tužitelju šalje obavijest, a ako tužitelj ne povuče svoj zahtjev, on će se rješavati u okviru općeg prava. Prvostupanjski sud nadležan za rješavanje zahtjeva je okružni sud. Mjesna nadležnost utvrđuje se u skladu s općim pravom.

1.3 Obrasci

Nalogom br. 359/C od 29. siječnja 2013. ministra pravosuđa o odobrenju obrazaca koji se upotrebljavaju u postupku za sporove male vrijednosti predviđenima člancima od 1025. do 1032. Zakona br. 134/2010 o Zakoniku o parničnom postupku predviđen je obvezan standardni obrazac za postupak za sporove male vrijednosti. Standardni su obrasci: obrazac tužbenog zahtjeva, obrazac za izmjenu i/ili ispravak obrasca tužbenog zahtjeva te obrazac za odgovor.

1.4 Aide

Osigurava se u granicama aktivne uloge koju provodi sudac, nije posebna za ovu vrstu predmeta.

1.5 Obrasci

Sud može isto tako prihvatiti druge elemente dokaza osim podnesaka stranaka. Međutim, ne prihvaćaju se elementi dokaza koji su nerazmjerno skupi za izvođenje u usporedbi s vrijednošću podnesenog tužbenog zahtjeva ili protutužbe.

1.6 Pomoć

U članku 1029. i dalje novog Zakonika o parničnom postupku navodi se da tužitelj pokreće postupak za sporove male vrijednosti ispunjavanjem obrasca tužbenog zahtjeva te njegovim podnošenjem ili slanjem nadležnom sudu poštom ili drugim sredstvom kojim se osigurava prijenos i potvrda o primitku. Preslike podnesaka koje tužitelj namjerava upotrijebiti isto se tako podnose ili šalju s obrascem tužbenog zahtjeva. Ako informacije koje tužitelj pruži nisu dovoljno jasne ili su neprimjerene ili ako obrazac tužbenog zahtjeva nije točno ispunjen, sud tužitelju nudi mogućnost da ispuni ili ispravi obrazac ili da pošalje dodatne informacije ili dokumente, osim u slučajevima u kojima je tužbeni zahtjev očito neutemeljen ili nedopušten. Tužbeni zahtjev odbija se ako je očito neutemeljen ili nedopušten. Ako tužitelj ne ispuni ili ne ispravi obrazac zahtjeva u roku koji je sud odredio, tužbeni se zahtjev odbacuje.

Postupak za sporove male vrijednosti pisani je postupak i u potpunosti se vodi pred sudskim vijećem. Sud može strankama naložiti da dođu na sud ako smatra da je njihova nazočnost potrebna ili na zahtjev bilo koje od stranaka. Sud takav zahtjev može odbiti kad ocijeni da usmena rasprava nije nužna s obzirom na okolnosti predmeta. Razlozi za odbijanje daju se u pisanom obliku i na njih se ne može uložiti žalba.

Nakon zaprimanja ispravno ispunjenog obrasca tužbenog zahtjeva sud će tuženiku poslati obrazac za odgovor zajedno s preslikom obrasca tužbenog zahtjeva i tužiteljevih podnesaka. Tuženik mora poslati ispunjen obrazac za odgovor u roku od 30 dana od uručenja dokumenata, kao i preslike dokumenata koje namjerava upotrijebiti. Tuženik može odgovoriti bilo kojim drugim primjerenim sredstvom, a da ne upotrijebi obrazac za odgovor. Sud će tužitelju odmah dostaviti preslike tuženikova odgovora, protutužbu, ako je primjenjivo, i tuženikove podneske. Ako je tuženik podnio protutužbu, tužitelj mora predati uredno ispunjen obrazac s odgovorom ili odgovoriti bilo kojim drugim sredstvom u roku od 30 dana od datuma uručenja protutužbe. Protutužba, koja se u ovom postupku ne može rješavati, bit će odvojena i rješavat će se u skladu s općim pravom. Sud može zatražiti da stranke dostave dodatne informacije u roku određenom u ovu svrhu koji ne smije biti dulji od 30 dana od primitka tuženikova ili, ako je primjenjivo, tužiteljeva odgovora. Ako je sud odredio rok za dolazak stranaka na sud, mora im se uručiti sudski poziv. Kad god sud odredi rok za završetak postupovnog koraka, obavješćuje zainteresiranu stranu o posljedicama u slučaju nepridržavanja tog roka.

Sud će donijeti svoju presudu u roku od 30 dana od primitka svih potrebnih informacija ili, ako je primjenjivo, nakon usmene rasprave. Ako od zainteresirane strane ne dobije odgovor u roku, sud donosi presudu o glavnom zahtjevu ili protutužbi povezanoj s aktima priloženima predmetnom spisu. Presuda koju donosi prvostupanjski sud izvršiva je od datuma njezina donošenja te se uručuje strankama.

1.7 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ne.

1.8 Povrat troškova

U članku 1032. novog Zakonika o parničnom postupku navodi se da se stranka koja izgubi spor smatra odgovornom za plaćanje pravnih troškova na zahtjev druge stranke. Međutim, sud neće stranci koja je dobila spor odobriti nepotrebne troškove ni troškove koji su nerazmjerni vrijednosti zahtjeva.

1.9 Mogućnost žalbe

Člankom 1033. novog Zakonika o parničnom postupku predviđa se da je na sudsku presudu dopuštena žalba samo u roku od 30 dana od uručenja presude. Ako postoje osnove, žalbeni sud može odgoditi izvršenje pod uvjetom da je određena jamčevina u iznosu od 10 % sporne vrijednosti. Odluka žalbenog suda uručuje se strankama i pravomoćna je.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U slovenskom zakonodavstvu postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti koji je uređen poglavljem 30. Zakona o parničnom postupku (Zakon o pravdnem postopku, ZPP).

1.1 Područje primjene postupka, prag

U skladu s odredbama ZPP-a, spor male vrijednosti spor je u kojem iznos potraživanja nije veći od 2000 EUR. U trgovačkim sporovima spor male vrijednosti spor je u kojem iznos potraživanja nije veći od 4000 EUR. Sporovi male vrijednosti obuhvaćaju i sporove u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu i u kojima je tužitelj izjavio da pristaje primiti određeni novčani iznos koji nije veći od 2000 EUR (4000 EUR u trgovačkim sporovima) umjesto namirenja potraživanja te sporove u kojima je predmet zahtjeva izručenje pokretne imovine, pri čemu iznos koji je prijavio tužitelj nije veći od 2000 EUR (4000 EUR u trgovačkim sporovima). Sporovima male vrijednosti nisu obuhvaćeni sporovi u pogledu imovine, sporovi koji se odnose na autorska prava, sporovi koji se odnose na zaštitu ili uporabu izuma i žigova ili prava na uporabu trgovačkog naziva, sporovi koji se odnose na zaštitu tržišnog natjecanja i oni koji se odnose na ometanje posjeda.

1.2 Prijava postupka

Primjena postupka opisana je u točki 1.1. Spor male vrijednosti vodi se pred lokalnim sudom (okrajno sodišče), osim u slučaju trgovačkog spora, o kojem odlučuje okružni sud (okrožno sodišče).

1.3 Obrasci

Izrađeni su obrasci samo za sporove male vrijednosti koje pokreće stranka na temelju vjerodostojne isprave. Popunjeni obrazac može se dostaviti elektroničkim putem na sljedeću adresu: https://evlozisce.sodisce.si/esodstvo/index.html. To uključuje postupak izvršenja na temelju vjerodostojne isprave koji se, nakon podnošenja propisno obrazloženog prigovora, nastavlja kao u slučaju prigovora na platni nalog. Osim toga, ne postoje drugi unaprijed pripremljeni obrasci za sporove male vrijednosti kao pomoć strankama u pokretanju spora.

Za više pojedinosti o mogućnostima podnošenja zahtjeva elektroničkim putem vidjeti odjeljak „Automatska obrada”.

1.4 Pomoć

Stranke mogu tražiti pravnu pomoć koja im se dodjeljuje ako ispunjuju uvjete utvrđene u Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (Zakon o brezplačni pravni pomoči, ZBPP).

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

U postupcima u sporovima male vrijednosti tužitelj mora navesti sve činjenice i dostaviti sve dokaze u postupku, a tuženik mora to učiniti u svojoj obrani. Svaka stranka zatim može dostaviti jedan pripremni podnesak. Činjenice i dokazi koji su kasnije navedeni u pisanim podnescima zanemaruju se. Rok za dostavu obrane i pripremnih podnesaka iznosi osam dana.

1.6 Pisani postupak

Postupak u sporovima male vrijednosti provodi se pisanim putem. Sud može ograničiti vrijeme i opseg postupka izvođenja dokaza i provoditi taj postupak po vlastitom nahođenju kako bi se uspostavila ravnoteža između osiguravanja odgovarajuće zaštite prava stranaka i cilja ubrzanja postupaka i osiguravanja niskih troškova.

1.7 Sadržaj presude

Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti objavljuje se odmah nakon zaključenja glavne rasprave. Pisana presuda mora sadržavati uvodni dio, izreku, obrazloženje i uputu o pravnom lijeku. Sudac može donijeti pisanu presudu s dugim ili skraćenim obrazloženjem.

1.8 Povrat troškova

O troškovima postupka odlučuje se ovisno o uspjehu jedne od stranaka u postupku, odnosno stranka koja nije uspjela u postupku mora nadoknaditi troškove drugoj stranci.

1.9 Mogućnost žalbe

Protiv prvostupanjske presude ili odluke kojom se završava postupak u sporu male vrijednosti stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana. Presuda i odluka mogu se osporiti samo na osnovi teške povrede odredbi parničnog postupka iz članka 339. drugog stavka ZPP-a i povrede materijalnog prava. U trgovačkim sporovima male vrijednosti žalbu na odluku može podnijeti samo stranka koja je najavila da se planira žaliti. U postupcima u sporovima male vrijednosti ne postoji mogućnost revizije, a razlozi na temelju kojih je moguće zatražiti ponavljanje postupka ograničeni su.

Ostale poveznice

http://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov

http://www.sodisce.si/

https://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs

http://www.pisrs.si/Pis.web/

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti, koji su uređeni općim odredbama o parničnim postupcima. Za potraživanja u iznosu do 2000 EUR ne održavaju se rasprave te je za njih predviđena samo jednostavna procjena.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Postupak je uređen općim odredbama o parničnim postupcima.

1.2 Prijava postupka

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva u okviru uobičajenog postupka za bilo koju vrstu zahtjeva za pokretanje postupka.

1.3 Obrasci

Nisu predviđeni posebni obrasci.

1.4 Pomoć

Stranke imaju pravo na pomoć u skladu s općom obvezom sudova da stranke u svakom trenutku obavješćuju o njihovim postupovnim pravima i obvezama te o mogućnosti odabira odvjetnika ili kontaktiranja Centra za pravnu pomoć (Centrum právnej pomoci).

https://www.centrumpravnejpomoci.sk

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Postupak je uređen općim odredbama o parničnim postupcima.

1.6 Pisani postupak

Taj je postupak obično isti kao u drugim parničnim postupcima.

1.7 Sadržaj presude

Taj je postupak obično isti kao u drugim parničnim postupcima.

1.8 Povrat troškova

Taj je postupak obično isti kao u drugim parničnim postupcima.

Sud će odrediti nadoknadu troškova postupka ovisno o uspjehu stranaka u postupku. Ako je stranka bila samo djelomično uspješna, sud će proporcionalno dodijeliti sudske troškove ili će odlučiti da nijedna stranka nema pravo na naknadu sudskih troškova. Ako je jedna stranka postupovno odgovorna za prekid postupka, sud će joj naložiti da nadoknadi troškove druge stranke. Ako je jedna stranka odgovorna za troškove postupka koji inače ne bi nastali, sud će joj naložiti da te troškove nadoknadi drugoj stranki. U iznimnim okolnostima te zbog posebnih razloga sud neće odrediti nadoknadu troškova strankama.

1.9 Mogućnost žalbe

Stranka ima mogućnost podnošenja žalbe protiv presude na način uobičajen za parnični postupak. Žalba se može podnijeti sudu čija se odluka osporava u roku od 15 dana nakon primitka odluke.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Trenutačno finsko zakonodavstvo ne uključuje uredbe o postupku koje ovise o novčanom iznosu koji tužitelj potražuje. Međutim, može se naložiti prikladan oblik postupka za neki predmet na temelju njegove prirode. Predmet će proći kroz sve različite faze potpunog pravnog postupka samo ako za to postoji osnova i zainteresirane stranke to žele. Neki predmet može, na primjer, rješavati samo jedan sudac, bez usmenog pripremnog ročišta ili u cijelosti pisanim postupkom. Izvanparnični građanski predmeti također imaju svoj vlastiti poseban postupak. Za pokretanje neospornih tužbi vidjeti „Postupak za platni nalog– Finska” i „Automatsko pokretanje postupka – Finska”).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Kako je prethodno navedeno, novčana vrijednost tužbe nije bitna. Vrsta postupka ovisi o kvalitativnom sadržaju predmeta.

1.2 Prijava postupka

Postupci u građanskim predmetima pokreću se podnošenjem pisanog tužbenog zahtjeva pri okružnom sudu (käräjäoikeus). Neosporne tužbe mogu se podnijeti i putem elektroničkog zahtjeva (vidjeti „Postupak za platni nalog – Finska”).

1.3 Obrasci

Na nacionalnoj razini ne postoje drugi obrasci osim obrasca za davanje obavijesti o namjeri podnošenja žalbe na odluku okružnog suda. Neki okružni sudovi izradili su obrasce za posebne vrste korespondencije; to su obično obrasci zahtjeva ili obrasci odgovora. Ne postoji obveza korištenja obrazaca.

Neosporne tužbe mogu se podnijeti pomoću obrasca elektroničkog zahtjeva (vidjeti „Postupak za platni nalog – Finska”).

1.4 Pomoć

Sudske pisarnice pružaju savjete o postupcima, ako je potrebno.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ako je tužba neosporna, nikakvi dokazi nisu potrebni. Ako se koristi u potpunosti pisani postupak, samo pisani dokazi će se ispitati. Ne postoje posebne odredbe koje bi govorile da bi se posebna pravila primjenjivala na uzimanje dokaza u predmetima sporova male vrijednosti.

1.6 Pisani postupak

Predmet može biti riješen bez usmenog saslušanja samo na temelju pisanih dokaza. Izvanparnični predmeti uvijek se rješavaju na ovaj način. Osporene tužbe mogu se rješavati samo na temelju pisanih dokaza ako je priroda predmeta takva da glavna rasprava nije potrebna i niti jedna od zainteresiranih stranaka ne protivi se korištenju pisanog postupka.

1.7 Sadržaj presude

Ne postoje posebne odredbe o sadržaju presuda u sporovima male vrijednosti.

1.8 Povrat troškova

U pravilu, stranci gubitnici naložit će se plaćanje svih razumnih sudskih troškova koji su nastali njezinom protivniku pri poduzimanju svih potrebnih koraka u tom predmetu. Međutim, određene su gornje granice za iznos troškova koje treba nadoknaditi u slučaju neospornih tužbi i u predmetima koji uključuju najamninu za stanovanje. U tim predmetima, najviši iznos troškova koji se može naložiti neuspješnom tuženiku da plati tužitelju uzima se iz tablice troškova.

1.9 Mogućnost žalbe

Priroda predmeta ne utječe na pravo na žalbu. Žalbeni postupak isti je za sve predmete. Obavijest o namjeri podnošenja žalbe na odluku okružnog suda mora se dostaviti u roku, a žalbu rješava žalbeni sud (hovioikeus).

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Sporovi male vrijednosti - Švedska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Da, postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Posebne postupke za sporove male vrijednosti provodi redovni prvostupanjski sud (okružni sud, tingsrätt) ako je potraživanje tužitelja ispod određenog praga. Prag trenutačno (od 2019.) iznosi 23 250 SEK. Vrijednost praga nije iznos propisan zakonom već je povezana s osnovnim cjenovnim iznosom, što znači da se vrijednost praga izračunava s obzirom na cjenovne trendove.

1.2 Prijava postupka

Taj postupak nije ograničen samo na određene vrste predmeta, kao što su potrošački sporovi. Primjenjivi su kriteriji da predmet mora biti građanski predmet i da vrijednost spora mora biti ispod vrijednosti praga. Postupak se ne može koristiti u obiteljskim sporovima.

1.3 Obrasci

Obrazac zahtjeva za pokretanje europskog postupka za sporove male vrijednosti dostupan je na internetskim stranicama švedske Nacionalne sudske uprave (Domstolsverket).

1.4 Pomoć

Pomoć za pokretanje postupka dostupna je na okružnom sudu. Državna tijela imaju opću obvezu pružanja usluge koja je propisana zakonom. Ta obveza znači da osobe mogu nazvati ili posjetiti okružni sud, na primjer, i dobiti opći savjet o postupku i o pravilima koja se primjenjuju na postupak. Predsjedavajući sudac obavezan je osigurati da se sporna pitanja objasne te da stranke navedu na što se planiraju pozivati u tom predmetu, za vrijeme priprema za predmet i ovisno o prirodi predmeta. U praksi sudac izvršava svoje dužnosti putem dodatnih pitanja i primjedbi.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ne postoje posebna pravila za predmete u sporovima male vrijednosti. Drugim riječima, potrebno je dostaviti usmene i pisane dokaze. Pisane izjave svjedoka dopuštene su samo u posebnim situacijama. Više informacija o pravilima za izvođenje dokaza u građanskim predmetima u skladu sa švedskim pravom možete pronaći ovdje.

1.6 Pisani postupak

Sud može donijeti presudu samo na osnovi pisanog postupka. Ta se mogućnost koristi ako usmeni postupak nije potreban u vezi s istragom u predmetu ili ga nije zatražila nijedna stranka.

1.7 Sadržaj presude

Ne postoje posebna pravila o sadržaju presude u sporovima male vrijednosti. Sljedeća se pravila primjenjuju na sve građanske predmete, uključujući presude u sporovima male vrijednosti. Presuda se donosi u pisanom obliku i u njoj su navedeni sljedeći podaci u zasebnim odjeljcima: naziv suda i datum i mjesto donošenja presude, stranke i njihovi zastupnici ili odvjetnici, izreka presude, potraživanja i navodi stranaka i okolnosti na kojima se temelje i osnova za presudu, uključujući podatke o onome što je dokazano u predmetu.

1.8 Povrat troškova

Posebna pravila o troškovima najvažnija su posebna značajka sporova male vrijednosti. Stranka koja je bila uspješna u postupku ima pravo na jednokratnu nadoknadu sat vremena pravne pomoći na svakom sudu te na nadoknadu sudskih pristojbi, putnih troškova i dnevnica povezanih s dolaskom na rasprave, troškova izvođenja dokaza svjedoka i troškova prijevoda dokumenata. Naknada se dodjeljuje ako se potražuje razuman iznos troškova kako bi uspješna stranka mogla ostvariti svoje pravo. Prema tome, ne dobiva se naknada troškova zastupnika koji su iznad iznosa koji odgovara iznosu savjetovanja u trajanju od sat vremena.

1.9 Mogućnost žalbe

Protiv presude koju je donio nižestupanjski sud moguća je žalba višestupanjskom sudu.

Žalbeni sud (hovrätt) može preispitati odluku okružnog suda na temelju odobrenja za podnošenje žalbe. Odobrenje za podnošenje žalbe može se dati samo ako je preispitivanje žalbe na višem sudu važno za primjenu zakona, ako postoje osnove za promjenu odluke koju je donio okružni sud ili ako postoji drugi posebni razlozi za žalbu. Stranka koja se želi žaliti protiv presude okružnog suda mora to učiniti pisanim putem i okružni sud mora zaprimiti žalbu u roku od tri tjedna od datuma donošenja presude.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

1.1 Područje primjene postupka, prag

Primjenjuje se novčani prag od 10 000 GBP ispod kojeg je dostupan postupak za sporove male vrijednosti. Međutim, vrijednost predmeta spora nije jedini čimbenik koji se uzima u obzir. U obzir se uzimaju i vrsta potraživanja te količina i vrsta pripreme potrebne za pravedno odlučivanje u predmetu. U određenim se okolnostima jednostavni predmeti čija je vrijednost veća od 10 000 GBP mogu razmatrati u okviru postupka za sporove male vrijednosti pod uvjetom da tužitelj i tuženik pristanu na to.

Osim što će u obzir uzeti mišljenja tužitelja i tuženika, sudac će pri odlučivanju o tome hoće li predmet razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti (small claims track) ili će o njemu odlučivati u okviru redovnog sudskog postupka u obzir uzeti sljedeće čimbenike:

• vrijednost predmeta spora – koja u pravilu ne bi trebala biti veća od 10 000 GBP
• vrstu spora – u pravilu je riječ o potrošačkim sporovima (npr. prodana roba, neispravna roba ili manjkava izrada), sporovima za naknadu štete zbog nesreće, sporovima o vlasništvu robe i sporovima između najmodavaca i najmoprimaca o popravcima, polozima, dospjelim najamninama itd., ali ne o posjedovanju.

Sudac će pri odlučivanju o tome treba li predmet razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti u obzir uzeti količinu i vrstu pripreme potrebne za pravedno odlučivanje u predmetu. Sudac će imati na umu da bi taj postupak trebao biti dovoljno jednostavan kako bi stranke, ako to žele, mogle upravljati vlastitim predmetom bez pomoći odvjetnika. Na primjer, predmet bi trebao zahtijevati tek minimalnu pripremu za završnu raspravu. Predmeti u sporovima male vrijednosti u pravilu ne uključuju velik broj svjedoka ili složena pravna pitanja.

Ako je potraživani iznos manji od 10 000 GBP, ali je riječ o potraživanju povezanom s osobnom ozljedom ili zapuštenim stambenim prostorom i štetom nastalom zbog zapuštenosti, predmet se neće razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti, osim ako svaki od potraživanih iznosa koji se odnose na osobne ozljede, zapuštenost i štetu nije veći od 1000 GBP.

Ako se predmeti u vrijednosti većoj od 10 000 GBP razmatraju u postupku za sporove male vrijednosti, primjenjuju se različita pravila o troškovima. U tom će slučaju stranka koja je dobila spor od stranke koja je izgubila spor moći tražiti naknadu troškova, uključujući odvjetničke troškove. Međutim, troškovi koji se nadoknađuju ne mogu biti veći nego što bi bili da se predmet razmatralo u ubrzanom postupku. Više informacija o troškovima dostupno je u nastavku. Više informacija o različitim vrstama postupaka dostupno je na stranici Kako postupiti.

1.2 Prijava postupka

Iako se većina predmeta u vrijednosti do 10 000 GBP razmatra u postupku za sporove male vrijednosti, takav odabir postupka nije automatski. Sudac pri odabiru postupka u okviru kojeg će se predmet razmatrati u obzir uzima mišljenja stranaka u sporu. Čak i ako je vrijednost predmeta spora manja od 10 000 GBP, sudac može odlučiti da se predmet razmatra u okviru redovnog sudskog postupka, a ne postupka za sporove male vrijednosti.

Ako je potraživanje osporeno, tužitelju će se poslati primjerak odgovora tuženika, a strankama koje se same zastupaju primjerak obrasca 180 (upitnik o uputama). Informacije koje stranke pruže u upitnicima pomoći će sucu da odluči koji je postupak najprikladniji za taj predmet. Ako tužitelj smatra da bi se predmet trebao razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti, trebao bi to navesti u upitniku. Međutim, iako će se mišljenja tužitelja i tuženika uzeti u obzir, sudac donosi konačnu odluku o postupku u okviru kojeg će se predmet razmatrati.

Kako je prethodno opisano, sudac može odlučiti da predmet čija je vrijednost manja od 10 000 GBP razmatra u redovnom postupku. Ta se odluka donosi na početku postupka.

Ako to smatra prikladnim, sudac ima diskrecijsko pravo prenijeti predmet iz postupka za sporove male vrijednosti na redovni postupak. Ako se predmet razmatra u okviru postupka za sporove male vrijednosti i naknadno se prenese na drugi postupak, pravila koja se odnose na troškove u postupku za sporove male vrijednosti prestat će se primjenjivati nakon prijenosa predmeta. Pravila o troškovima u ubrzanom postupku ili složenom postupku (multi-track) primjenjivat će se od datuma prijenosa.

1.3 Obrasci

Postoje posebni obrasci koji se upotrebljavaju u postupku za sporove male vrijednosti i njihova je upotreba obvezna.

Kako bi prijavio potraživanje, tužitelj će morati ispuniti obrazac N1, uz koji se mogu pronaći smjernice za ispunjavanje. Nakon što tužitelj ispuni obrazac, jedan primjerak trebao bi izraditi za sebe, jedan za sud i po jedan za svakog tuženika. Sud će primjerak poslati svakom od tuženika. Više informacija dostupno je na stranici Kako postupiti.

Kako je prethodno navedeno, ako se potraživanje osporava, sud će tužitelju poslati primjerak odgovora tuženika, a strankama koje se same zastupaju, tužitelju i tuženiku (tuženicima) primjerak obrasca N180http://formfinder.hmctsformfinder.justice.gov.uk/n180-eng.pdf.

Ako sudac odluči predmet razmotriti u postupku za sporove male vrijednosti, sud će strankama poslati obrazac N157 (obavijest o dodjeli predmeta sudu za sporove male vrijednosti) u kojemu se navode informacije o tome kad se održava rasprava i koje korake treba poduzeti pri pripremi za raspravu.

Ako je vrijednost predmeta spora veća od 10 000 GBP, ali su se obje stranke složile da se o predmetu odlučuje u postupku za sporove male vrijednosti, sud šalje obrazac N160 (obavijest o dodjeli predmeta postupku za sporove male vrijednosti (uz pristanak stranaka)). U obavijesti se navode i informacije o tome kad se održava rasprava i koje korake treba poduzeti pri pripremi za raspravu.

Ako sudac odluči da se predmet može razmotriti samo na temelju pisanih dokaza i da nema potrebe za održavanjem rasprave, sud strankama šalje obrazac N159 (obavijest o dodjeli predmeta postupku za sporove male vrijednosti (bez rasprave)). U obavijesti se navodi datum do kojeg tužitelj ili tuženik moraju obavijestiti sud ako se protive donošenju odluke samo na temelju pisanih dokaza. Ako se bilo koja od stranaka protivi, o predmetu će se odlučivati na raspravi. Sudac može izostanak odgovora smatrati pristankom.

Ako se na raspravi presudi protiv stranke, ali nijedna od stranaka nije prisustvovala toj raspravi niti je bila zastupana na njoj, za traženje ukidanja presude upotrebljava se obrazac N244 (obavijest o prijedlogu).

1.4 Pomoć

Postupak za sporove male vrijednosti osmišljen je kao postupak dovoljno jednostavan da ga osobe koje se same zastupaju (litigants-in-person) mogu lako razumjeti. Ako se tužitelj ili tuženik sâm zastupa, sudac će to uzeti u obzir i voditi postupak na način kojim se strankama koje se same zastupaju omogućuje da razumiju tijek postupka i što se u postupku od njih zahtijeva.

Ako tužitelj ili tuženik odluči da neće angažirati odvjetnika, raspravi može prisustvovati u pratnji osobe koja može govoriti u njegovo ime. Ta se osoba naziva „zastupnik laik” (lay representative) i može biti bilo koja osoba koju stranka u sporu odabere, kao što je bračni drug, srodnik, prijatelj ili savjetnik (advice worker). Ako je moguće, zastupnik laik ne bi trebao biti svjedok. Zastupnik laik ne može prisustvovati sudskoj raspravi ako nije u pratnji osobe koju zastupa, osim ako je stranka u sporu dobila dopuštenje suda kojim se zastupniku laiku omogućuje da zastupa stranku u sporu u njezinoj odsutnosti.

Savjetodavne agencije mogu imati poteškoća s upućivanjem zaposlenika da na raspravama djeluju u svojstvu zastupnika laika te se stoga stranci preporučuje da se što prije obrati agenciji ako joj je potrebna pomoć. Savjetodavne agencije obavijestit će stranke o tome mogu li pružiti pomoć. Moguće je da će neki zastupnici laici htjeti da im se plati naknada za rad, a stranka u sporu mora se pobrinuti da zna točan iznos koji će se morati platiti. Sudac može zastupniku laiku koji se neprimjereno ponaša reći da napusti raspravu.

Stranka u sporu bit će odgovorna za plaćanje naknade za rad zastupnika laika kojeg imenuje, čak i ako dobije spor. Stoga bi trebala razmisliti o vrijednosti predmeta uzimajući u obzir takav trošak. Osim toga, moguće je da zastupnik laik koji naplaćuje pružanje pomoći ne bude član strukovne organizacije, i ako stranka u sporu nije zadovoljna njegovom pomoći, ne postoji regulatorno tijelo ili organizacija kojoj se može žaliti.

Strankama u sporu pomoć bi mogao pružiti i Ured za savjetovanje građana (Citizens' Advice Bureau) ili centri za savjetovanje potrošača.

Potraživanje se može prijaviti putem interneta s pomoću usluge Novčana potraživanja putem interneta (Money Claim Online). Ako je potrebna dodatna pomoć, u okviru te usluge djeluje i služba za korisničku podršku.

Strankama s invaliditetom dostupna je dodatna pomoć. Stranka u sporu s invaliditetom koji otežava dolazak na sud ili komunikaciju trebala bi se obratiti predmetnom sudu koji će joj možda moći pružiti dodatnu pomoć.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Postupak za sporove male vrijednosti mnogo je neformalniji te se na njega ne primjenjuju stroga pravila o izvođenju dokaza. Taj postupak uključuje jednostavnije predmete manje vrijednosti. U skladu s tim, sud može raspravu voditi na bilo koji način koji smatra pravednim. Sud nije obvezan izvoditi dokaze pod prisegom, a sudac može odlučiti da se postupak unakrsnog ispitivanja ograniči ako to smatra primjerenim. Međutim, sudac je obvezan obrazložiti svoju odluku o ograničavanju postupka unakrsnog ispitivanja. Sudac može odlučiti da postavlja pitanja bilo kojem od svjedoka prije nego što dopusti bilo kojoj drugoj osobi da to učini.

1.6 Pisani postupak

Ako sudac smatra da se predmet može razmotriti bez održavanja rasprave, samo na temelju pisanih dokaza, sud će stranke u sporu uputiti na upotrebu obrasca N159 (vidjeti prethodni tekst). U obavijesti će se navesti datum do kojeg tužitelj ili tuženik moraju obavijestiti sud ako se protive donošenju odluke samo na temelju pisanih dokaza. Ako se bilo koja od stranaka protivi, o predmetu će se odlučivati na raspravi. Sudac može izostanak odgovora smatrati pristankom. Ako se nijedna stranka ne protivi odluci suca da se ne održi rasprava, predmet se može razmatrati u cijelosti u okviru pisanog postupka.

1.7 Sadržaj presude

Sudske presude u Engleskoj i Walesu obično sadržavaju samo odluku suca i bilo koji nalog koji se izdaje stranci. Međutim, sudac je obvezan zabilježiti glavne razloge donošenja te presude, osim ako se presuda izriče usmeno te je sud tonski snima. Sudac svoje razloge može iznijeti što kraće i jednostavnije, ovisno o prirodi predmeta. U pravilu će to učiniti usmeno na raspravi, ali razloge može iznijeti i kasnije u pisanom obliku ili na za to predviđenoj raspravi. Ako sudac donese odluku o predmetu bez održavanja rasprave, obvezan je zabilježiti obrazloženje svoje odluke, a sud će svakoj stranci poslati primjerak tog obrazloženja.

1.8 Povrat troškova

Na povrat troškova primjenjuju se ograničenja. Stranka koja dobije spor trenutačno može zatražiti povrat sljedećih troškova:

• sudskih pristojbi koje je platila
• iznosa od najviše 260 GBP za pravno savjetovanje ako je predmet uključivao zahtjev za izdavanje naloga kojim se nekomu nalaže da prestane nešto činiti (injunction) ili naloga za izvršenje određene činidbe (naloga kojim se nekomu nalaže da nešto učini, na primjer najmodavcu da izvede popravke); ne mogu se nadoknaditi drugi sudski troškovi osim u okviru tih kategorija
• iznosa od najviše 95 GBP po danu za stranku koja dobije spor i svakog njezinog svjedoka kao naknade za izgubljenu zaradu zbog prisustvovanja raspravi
• opravdanih troškova za namirenje dodatnih putnih troškova i troškova za noćenje koje snosi stranka ili svjedoci
• ako je sudac stranci dao dopuštenje za angažiranje vještaka i ta stranka kasnije dobije spor, sudac može stranci koja je izgubila spor reći da plati određeni dio troškova vještačenja; međutim, sudac ne može dopustiti plaćanje više od 750 GBP po vještaku; to možda neće pokriti puni iznos troškova vještačenja, posebno ako vještak sastavlja izvješće i prisustvuje sudskoj raspravi
• sudac može stranci koja se ponašala nerazumno naložiti plaćanje dodatnih troškova
• ako financijska vrijednost spora prelazi granicu za postupke za sporove male vrijednosti, ali je sudac predmet dodijelio postupku za sporove male vrijednosti, troškovi će se procijeniti u skladu s tim postupkom, osim ako se stranke slože da bi se trebale primjenjivati odredbe o troškovima u ubrzanim postupcima.

Više informacija može se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.

1.9 Mogućnost žalbe

Ako stranka koja izgubi spor želi podnijeti žalbu na odluku suca, za to će trebati dopuštenje. Ako ta stranka / stranka u sporu prisustvuje raspravi na kojoj se donijela odluka, dopuštenje suca može zatražiti na kraju rasprave.

Stranka u sporu koja želi podnijeti žalbu mora za to imati opravdanu osnovu (ili razloge). Ne može se protiviti odluci suca jer jednostavno smatra da je donesena pogrešna odluka.

Ako stranka u sporu želi podnijeti žalbu, mora brzo djelovati. Razdoblje u kojem stranka u sporu mora podnijeti svoju žalbu je ograničeno.

Ako stranka koja je izgubila spor nije prisustvovala raspravi niti je bila zastupana na njoj, ona može zatražiti da se ukine presuda donesena na toj raspravi i predmet ponovno razmotri.

Stranka mora podnijeti prijedlog najkasnije 14 dana nakon donošenja presude. Kako bi podnijela prijedlog, stranka bi od suda trebala zatražiti obrazac N244 (obavijest o prijedlogu).

Sud će strankama reći kad moraju doći na sud kako bi prisustvovale raspravi o prijedlogu koja se održava pred sucem.

Sudac će odobriti prijedlog za ukidanje presude samo:

ako je stranka u sporu / stranka imala opravdani razlog da

• ne prisustvuje raspravi ili ne bude zastupana na njoj ili
• ne dostavi sudu pisanu obavijest,

a stranka ima razumne izglede da dobije spor na ponovnoj raspravi.

Ako je prijedlog stranke odobren i presuda se ukine, sud će zakazati novu raspravu o predmetu. U jednostavnom sporu sudac može odlučiti o predmetu odmah nakon održavanja rasprave o prijedlogu.

Ostale poveznice

Ministarstvo pravosuđa

Adrese sudova

Mirenje u sporovima male vrijednosti

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U Sjevernoj Irskoj postoji postupak za sporove male vrijednosti. Sudovi za sporove male vrijednosti osmišljeni su kako bi se omogućilo neformalno odlučivanje o određenim vrstama sporova male vrijednosti na regionalnom sudu, obično bez potrebe za pravnim zastupanjem.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Općenito, postupak za sporove male vrijednosti može se primijeniti ako novčani iznos ili vrijednost robe nisu veći od 3000 GBP. Međutim, neke su vrste potraživanja isključene, na primjer potraživanja koja se odnose na osobne ozljede, uvredu ili klevetu, legat ili rentnu naknadu, vlasništvo nad zemljištem, bračnu stečevinu i prometne nezgode.

1.2 Prijava postupka

Uporaba tog postupka nije obvezna i sudac je u određenim okolnostima ovlašten odrediti da se zahtjev prenese na regionalni sud.

1.3 Obrasci

Pravilnik regionalnih sudova (Sjeverna Irska) iz 1981. [Zakonska pravila iz 1981. br. 225] sadržava obrasce koji bi se trebali upotrebljavati u postupku za sporove male vrijednosti. Propisani su obrasci za pokretanje postupka, osporavanje potraživanja i prihvaćanje odgovornosti. Postoji i obrazac kojim se zahtijeva donošenje presude zbog ogluhe te obrazac za ukidanje presude.

1.4 Pomoć

Postupak za sporove male vrijednosti osmišljen je kao neformalni postupak. Sudsko osoblje moći će pružiti pomoć u ispunjavanju potrebnih obrazaca i objašnjavanju postupka. Međutim, ono ne može davati pravne savjete.

Strankama u sporu pomoć bi mogao pružiti i Ured za savjetovanje građana (Citizens' Advice Bureau) ili centri za savjetovanje potrošača.

Stranka u sporu s invaliditetom koji otežava dolazak na sud ili komunikaciju trebala bi se obratiti djelatniku službe za korisnike predmetnog suda koji će joj možda moći pružiti dodatnu pomoć.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Sud za sporove male vrijednosti neformalan je te se na njega ne primjenjuju stroga pravila o izvođenju dokaza. U skladu s tim, sud može raspravu voditi na bilo koji način koji smatra pravednim. Sve stranke moraju se, podložno mogućem pravnom prigovoru, složiti da će ih sudac ispitati pod prisegom.

1.6 Pisani postupak

Ako se predmet ne osporava i odnosi se na točno utvrđeni iznos, predmetno potraživanje može se razmotriti bez održavanja rasprave, samo na temelju pisanih dokaza. Taj je postupak poznat kao donošenje presude zbog ogluhe.

1.7 Sadržaj presude

Sudac u pravilu donosi usmenu odluku u kojoj navodi razloge donošenja te odluke. Međutim, može odlučiti donijeti pisanu presudu.

1.8 Povrat troškova

Na povrat troškova primjenjuju se ograničenja. Sudac trenutačno može naložiti plaćanje sljedećih troškova:

• sudskih pristojbi; i
• troškova vještačenja.

U slučaju nerazumnog postupanja jedne od stranaka, sudac toj stranci može naložiti snošenje troškova. Ako je postupak pravilno pokrenut na regionalnom sudu, sudac može nadoknaditi odgovarajuće troškove.

1.9 Mogućnost žalbe

Stranka koja je izgubila spor te je prisustvovala raspravi ili je bila zastupana na njoj može podnijeti žalbu samo na način da od suca zatraži da obrazloži svoju odluku te Visokom sudu podnese zahtjev za utvrđivanje je li ta odluka suca bila u skladu sa zakonom.

Ako se stranka koja je izgubila spor nije prisustvovala raspravi niti je bila zastupana na njoj nakon donošenja odluke ili presude obrati uredu za sporove male vrijednosti i izjavi da nije primila zahtjev ili da ga nije primila pravodobno kako bi imala dovoljno vremena za podnošenje odgovora, ili da iz bilo kojeg drugog razloga nije pravodobno odgovorila, tada će joj se savjetovati da podnese zahtjev za ukidanje odluke. Stranci koja je dobila spor poslat će se primjerak zahtjeva i bit će pozvana da podnese svoj pisani odgovor u roku od 14 dana. Nakon što razmotri zahtjev i mogući odgovor sudac može:

• odlučiti da postoji valjani razlog za nepodnošenje odgovora te može ukinuti presudu bez održavanja rasprave i dati uputu o načinu daljnjeg postupanja u postupku; ured za sporove male vrijednosti obavijestit će stranke o svakom nalogu koji sudac izda ili
• odrediti datum održavanja rasprave o zahtjevu za ukidanje te odluke; stranke će biti obaviještene o tom datumu i pozvane da prisustvuju raspravi; ured za sporove male vrijednosti isto će tako strankama poslati primjerak naloga koji sudac može donijeti nakon razmatranja zahtjeva te vrste.

Isto tako, ako poštanski ured vrati dokumentaciju stranke koja je izgubila spor uredu za sporove male vrijednosti i ako je jasno da stranka nije imala saznanja o prijavi potraživanja, ured će od suca zatražiti da opozove donesenu odluku i stupit će u kontakt sa strankom koja je dobila spor kako bi joj dala dodatne informacije, npr. novu adresu tuženika.

Ostale poveznice

Dodatne informacije o postupcima mogu se pronaći na internetskim stranicama Sudske službe Sjeverne Irske (Northern Ireland Courts and Tribunals Service).

Pomoć za stranke s invaliditetom

Na određenim sudovima pomoć mogu pružiti djelatnici službe za korisnike. Ako oni ne mogu pomoći, stranka s invaliditetom može se obratiti informacijskom centru sudske službe na broj +44 300 200 7812.

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Grofovijski sudovi u Škotskoj do 28. studenoga 2016. primjenjivali su postupak za sporove male vrijednosti, koji je bio pojednostavnjeni postupak za odlučivanje o novčanim potraživanjima do praga od 3000 GBP.

Od 28. studenoga 2016. primjenjuje se novi oblik prijave potraživanja poznat kao jednostavni postupak (Simple Procedure).

Postupak koji je sljedeći po redu naziva se skraćeni postupak (Summary Cause), a obuhvaća potraživanja u iznosu do 5000 GBP i nešto je složeniji od jednostavnog postupka.

Jednostavni postupak

Svatko tko 28. studenoga 2016. ili nakon tog datuma prijavi potraživanje čija je novčana vrijednost 5000 GBP ili manje, a kojim se traži isplata, predaja, povrat pokretne imovine, ili se nekomu nalaže da izvrši određenu činidbu, trebao bi se koristiti jednostavnim postupkom.

Jednostavni postupak sudski je postupak osmišljen kao brz, jeftin i neformalan način rješavanja sporova čija novčana vrijednost nije veća od 5000 GBP.

Potraživanje grofovijskom sudu prijavljuje tužitelj. Stranka protiv koje se potraživanje prijavljuje naziva se tuženik. Konačnu odluku u okviru prijave potraživanja donosi grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku (summary sheriff). Za korištenje jednostavnim postupkom ne morate angažirati odvjetnika, ali možete to učiniti ako želite.

Dodatne informacije o jednostavnom postupku mogu se pronaći na internetskim stranicama Škotske sudske službe (Scottish Courts and Tribunals Service).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Jednostavnim postupkom zamijenjen je prijašnji postupak za sporove male vrijednosti. Jednostavnim postupkom zamijenjen je i skraćeni postupak, ali samo kad je riječ o tužbama radi isplate, predaje ili povrata pokretne imovine ili tužbama kojima se nekomu nalaže da izvrši određenu činidbu.

Tužbe se u skraćenom postupku mogu podnijeti kao tužbe za povrat novca ili imovine (furthcoming), tužbe radi isplate iznosa koji se tek treba utvrditi (count, reckoning and payment), tužbe za povrat nepokretne imovine, predaju te privremeno uzdržavanje. Ako se prijavljuje neka druga vrsta potraživanja, potraživani iznos trebao bi biti manji od 5000 GBP.

1.2 Prijava postupka

Tužba podnesena u okviru jednostavnog ili skraćenog postupka mora biti u skladu s pravilima suda, koja se moraju slijediti. Ta se pravila mogu pronaći na internetskim stranicama Škotske sudske službe.

1.3 Obrasci

Postoje posebni obrasci za svaku fazu jednostavnog i skraćenog postupka, npr. obrazac prijave potraživanja/tužbe, obrazac odluke (decision form / extract decree). Obrasci se moraju upotrebljavati, a utvrđeni su u pravilima o jednostavnom postupku iz 2016. i pravilima o skraćenom postupku iz 2002. Ti su obrasci dostupni na internetskim stranicama Škotske sudske službe.

1.4 Pomoć

Za pomoć pri ispunjavanju obrasca prijave potraživanja (obrazac 3A) može se obratiti službeniku grofovijskog suda (sheriff clerk) te raznim savjetodavnim agencijama kao što je Ured za savjetovanje građana (Citizens Advice Bureau). Za dodatne informacije o jednostavnom postupku potrebno je obratiti se grofovijskom sudu mjesno nadležnom za tužitelja.

Informacije o grofovijskim sudovima u Škotskoj mogu se pronaći na internetskim stranicama Škotske sudske službe.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Rasprave u okviru jednostavnog postupka održavaju se što neformalnije s obzirom na okolnosti potraživanja. Grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku objašnjava sve pravne pojmove ili izraze koji se upotrebljavaju. Sudu se mogu podnijeti isprave i drugi dokazi i to u skladu s pravilima o jednostavnom postupku, uključujući pravila o onom što se treba poslati tužitelju ili tuženiku i svim primjenjivim rokovima za podnošenje isprava ili drugih dokaza.

1.6 Pisani postupak

Ako se tužba ne osporava, primjenjuje se isključivo pisani postupak. Međutim, ako se osporava, može se zahtijevati održavanje rasprave ili pak grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku može donijeti odluku bez održavanja rasprave.

Grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku isto tako može donijeti odluku da se održi rasprava o upravljanju predmetom. Rasprava o upravljanju predmetom održava se u sudnici ili na bilo kojem drugom mjestu koje odredi grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku. Grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku odlučit će i o načinu na koji će se održati rasprava, na primjer putem videokonferencije, konferencijskog poziva ili na bilo koji drugi način koji odredi sudac.

1.7 Sadržaj presude

Grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku može donijeti odluku odmah nakon održavanja rasprave ili može temeljitije razmotriti predmet prije nego što donese odluku. Ako grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku odluči temeljitije razmotriti predmet, odluku mora donijeti u roku od četiri tjedana od datuma održavanja rasprave.

Grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku mora obrazložiti odluku koju je donio u prisutnosti stranaka. Ako sudac donosi odluku nakon što temeljitije razmotriti predmet, mora se sastaviti bilješka u kojoj se navode razlozi donošenja te odluke.

1.8 Povrat troškova

Troškovi se u pravilu ne nadoknađuju kad je riječ o potraživanjima u jednostavnom postupku u vrijednosti manjoj od 300 GBP ili jednakoj tom iznosu.

Ako je vrijednost potraživanja veća od 300 GBP, ali manja od 1500 GBP ili jednaka tom iznosu, iznos troškova koje sud u pravilu može nadoknaditi stranci koja dobije spor ne smije biti veći od 150 GBP.

Ako je vrijednost potraživanja veća od 1500 GBP, ali manja od 3000 GBP ili jednaka tom iznosu, iznos troškova koje sud u pravilu može nadoknaditi stranci koja dobije spor ne smije biti veći od 10 % vrijednosti potraživanja.

Na potraživanja u vrijednosti od 3001 GBP do 5000 GBP na sličan se način primjenjuje opće pravilo kojim stranka koja izgubi spor plaća troškove stranke koja je dobila spor. Ako stranku zastupa odvjetnik, ti bi troškovi mogli biti veći. Dodatne informacije o troškovima mogu se pronaći na internetskim stranicama Škotske sudske službe.

Na tužbe u skraćenom postupku ne primjenjuju se ista ograničenja, a račun troškova u pravilu procjenjuje službenik grofovijskog suda, koji zatim odobrava grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku.

1.9 Mogućnost žalbe

Protiv odluke donesene u jednostavnom postupku može se podnijeti žalba. Žalba Grofovijskom žalbenom sudu mora se putem obavijesti o žalbi u obrascu 16A podnijeti sudu koji je odlučivao o potraživanju u jednostavnom postupku i to u roku od četiri tjedna od trenutka kad službenik grofovijskog suda pošalje obrazac odluke stranci koja je dobila spor. Na skraćeni postupak primjenjuju se posebne odredbe o podnošenju žalbi, a dodatne informacije mogu se pronaći na internetskim stranicama Škotske sudske službe.

Međutim, kad je riječ o neosporenim potraživanjima u jednostavnom postupku, sudu se može podnijeti zahtjev za opoziv odluke grofovijskog suca ili grofovijskog suca u skraćenom postupku. To se može učiniti u određenim okolnostima, a zahtjev se mora podnijeti putem obrasca 13B. Dodatne informacije o postupku opoziva odluke mogu se pronaći na internetskim stranicama Škotske sudske službe.

Ostale poveznice

Na internetskim stranicama Škotske sudske službe nalaze se pravila o redovnom, skraćenom i jednostavnom postupku.

Grofovijski sudac u skraćenom postupku

Radno mjesto grofovijskog suca u skraćenom postupku utvrđeno je Zakonom o reformi sudova (Škotska) iz 2014.  Više informacija može se pronaći na internetskim stranicama Sudstva Škotske (Judiciary of Scotland).

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

1.1 Područje primjene postupka, prag

U Gibraltaru je za sporove male vrijednosti nadležan Vrhovni sud u okviru postupka za sporove male vrijednosti (small claims track).  Primjenjuje se novčani prag od 10 000 GBP ispod kojeg je dostupan postupak za sporove male vrijednosti. Međutim, vrijednost predmeta spora nije jedini čimbenik koji se uzima u obzir. U obzir se uzimaju i vrsta potraživanja te količina i vrsta pripreme potrebne za pravedno odlučivanje u predmetu. U određenim se okolnostima jednostavni predmeti čija je vrijednost veća od 10 000 GBP mogu razmatrati u okviru postupka za sporove male vrijednosti pod uvjetom da tužitelj i tuženik pristanu na to.

Osim što će u obzir uzeti mišljenja tužitelja i tuženika, sudac će pri odlučivanju o tome hoće li predmet razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti ili će o njemu odlučivati u okviru redovnog sudskog postupka u obzir uzeti sljedeće čimbenike:

• vrijednost predmeta spora – koja u pravilu ne bi trebala biti veća od 10 000 GBP
• vrstu spora – u pravilu je riječ o potrošačkim sporovima (npr. prodana roba, neispravna roba ili manjkava izrada), sporovima za naknadu štete zbog nesreće, sporovima o vlasništvu robe i sporovima između najmodavaca i najmoprimaca o popravcima, polozima, dospjelim najamninama itd., ali ne o posjedovanju.

Sudac će pri odlučivanju o tome treba li predmet razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti u obzir uzeti količinu i vrstu pripreme potrebne za pravedno odlučivanje u predmetu. Sudac će imati na umu da bi taj postupak trebao biti dovoljno jednostavan kako bi stranke, ako to žele, mogle upravljati vlastitim predmetom bez pomoći pravnog savjetnika. Na primjer, predmet bi trebao zahtijevati tek minimalnu pripremu za završnu raspravu. Predmeti u sporovima male vrijednosti u pravilu ne uključuju velik broj svjedoka ili složena pravna pitanja.

Ako je potraživani iznos manji od 10 000 GBP, ali je riječ o potraživanju povezanom s osobnom ozljedom ili zapuštenim stambenim prostorom i štetom nastalom zbog zapuštenosti, predmet se neće razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti, osim ako svaki od potraživanih iznosa koji se odnose na osobne ozljede, zapuštenost i štetu nije veći od 1000 GBP.

Ako se predmeti u vrijednosti većoj od 10 000 GBP razmatraju u postupku za sporove male vrijednosti, primjenjuju se različita pravila o troškovima. U tom će slučaju stranka koja je dobila spor od stranke koja je izgubila spor moći tražiti naknadu troškova, uključujući troškove angažiranja pravnog savjetnika. Međutim, troškovi koji se nadoknađuju ne mogu biti veći nego što bi bili da se predmet razmatralo u ubrzanom postupku. Više informacija o troškovima dostupno je u nastavku.

1.2 Prijava postupka

Iako se većina predmeta u vrijednosti do 10 000 GBP razmatra u postupku za sporove male vrijednosti, takav odabir postupka nije automatski. Sudac pri odabiru postupka u okviru kojeg će se predmet razmatrati u obzir uzima mišljenja stranaka u sporu. Čak i ako je vrijednost predmeta spora manja od 10 000 GBP, sudac može odlučiti da se predmet razmatra u okviru redovnog sudskog postupka, a ne postupka za sporove male vrijednosti.

Ako je potraživanje osporeno, tužitelju će se poslati primjerak odgovora tuženika. Stranke će trebati podnijeti i upitnik o dodjeli predmeta (Allocation Questionnaire). Informacije koje stranke pruže u upitniku pomoći će sucu da odluči koji je postupak najprikladniji za taj predmet. Ako stranke smatraju da bi se predmet trebao razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti, trebale bi to navesti u upitniku. Međutim, iako će se mišljenja tužitelja i tuženika uzeti u obzir, sudac donosi konačnu odluku o postupku u okviru kojeg će se predmet razmatrati.

Kako je prethodno opisano, sudac može odlučiti da predmet čija je vrijednost manja od 10 000 GBP razmatra u redovnom postupku. Ta se odluka donosi na početku postupka.

Ako to smatra prikladnim, sudac ima diskrecijsko pravo prenijeti predmet iz postupka za sporove male vrijednosti na redovni postupak. Ako se predmet razmatra u okviru postupka za sporove male vrijednosti i naknadno se prenese na drugi postupak, pravila koja se odnose na troškove u postupku za sporove male vrijednosti prestat će se primjenjivati nakon prijenosa predmeta. Pravila o troškovima u ubrzanom postupku ili složenom postupku (multi-track) primjenjivat će se od datuma prijenosa.

1.3 Obrasci

Postoje posebni obrasci koji se upotrebljavaju u postupku za sporove male vrijednosti i njihova je upotreba obvezna.

Kako bi prijavio potraživanje, tužitelj će morati ispuniti obrazac N1, uz koji se mogu pronaći smjernice za ispunjavanje namijenjene tužitelju i tuženiku. Nakon što tužitelj ispuni obrazac, jedan primjerak trebao bi izraditi za sebe, jedan za sud i po jedan za svakog tuženika. Sud će primjerak poslati svakom od tuženika. Više informacija dostupno je na stranici „Pokretanje sudskog postupka”.

Kako je prethodno navedeno, ako se potraživanje osporava, sud će tužitelju poslati primjerak odgovora tuženika, a objema strankama upitnike o dodjeli predmeta.

Ako sudac odluči predmet razmotriti u postupku za sporove male vrijednosti, sud će strankama poslati obrazac N157 (obavijest o dodjeli predmeta sudu za sporove male vrijednosti) u kojemu se navode informacije o tome kad se održava rasprava i koje korake treba poduzeti pri pripremi za raspravu.

Ako je vrijednost predmeta spora veća od 10 000 GBP, ali su se obje stranke složile da se o predmetu odlučuje u postupku za sporove male vrijednosti, sud šalje obrazac N160 (obavijest o dodjeli predmeta postupku za sporove male vrijednosti (uz pristanak stranaka)). U obavijesti se navode i informacije o tome kad se održava rasprava i koje korake treba poduzeti pri pripremi za raspravu.

Ako sudac odluči da se predmet može razmotriti samo na temelju pisanih dokaza i da nema potrebe za održavanjem rasprave, sud strankama šalje obrazac N159 (obavijest o dodjeli predmeta postupku za sporove male vrijednosti (bez rasprave)). U obavijesti se navodi datum do kojeg tužitelj ili tuženik moraju obavijestiti sud ako se protive donošenju odluke samo na temelju pisanih dokaza. Ako se bilo koja od stranaka protivi, o predmetu će se odlučivati na raspravi. Sudac može izostanak odgovora smatrati pristankom.

Ako se na raspravi presudi protiv stranke, ali nijedna od stranaka nije prisustvovala toj raspravi niti je bila zastupana na njoj, za traženje ukidanja presude upotrebljava se obrazac N244 (obavijest o prijedlogu).

1.4 Pomoć

Postupak za sporove male vrijednosti osmišljen je kao postupak dovoljno jednostavan da ga osobe koje se same zastupaju (litigants-in-person) mogu lako razumjeti. Ako se tužitelj ili tuženik sâm zastupa, sudac će to uzeti u obzir i voditi postupak na način kojim se strankama koje se same zastupaju omogućuje da razumiju tijek postupka i što se u postupku od njih zahtijeva.

Ako tužitelj ili tuženik odluči da neće angažirati odvjetnika, raspravi može prisustvovati u pratnji osobe koja može govoriti u njegovo ime. Ta se osoba naziva „zastupnik laik” (lay representative) i može biti bilo koja osoba koju stranka u sporu odabere, kao što je bračni drug, srodnik, prijatelj ili savjetnik (advice worker). Ako je moguće, zastupnik laik ne bi trebao biti svjedok. Zastupnik laik ne može prisustvovati sudskoj raspravi ako nije u pratnji osobe koju zastupa, osim ako je stranka u sporu dobila dopuštenje suda kojim se zastupniku laiku omogućuje da zastupa stranku u sporu u njezinoj odsutnosti.

Savjetodavne agencije mogu imati poteškoća s upućivanjem zaposlenika da na raspravama djeluju u svojstvu zastupnika laika te se stoga stranci preporučuje da se što prije obrati agenciji ako joj je potrebna pomoć. Savjetodavne agencije obavijestit će stranke o tome mogu li pružiti pomoć. Moguće je da će neki zastupnici laici htjeti da im se plati naknada za rad, a stranka u sporu mora se pobrinuti da zna točan iznos koji će se morati platiti. Sudac može zastupniku laiku koji se neprimjereno ponaša reći da napusti raspravu.

Stranka u sporu bit će odgovorna za plaćanje naknade za rad zastupnika laika kojeg imenuje, čak i ako dobije spor. Stoga bi trebala razmisliti o vrijednosti predmeta uzimajući u obzir takav trošak. Osim toga, moguće je da zastupnik laik koji naplaćuje pružanje pomoći ne bude član strukovne organizacije, i ako stranka u sporu nije zadovoljna njegovom pomoći, ne postoji regulatorno tijelo ili organizacija kojoj se može žaliti.

Strankama s invaliditetom dostupna je dodatna pomoć. Stranka u sporu s invaliditetom koji otežava dolazak na sud ili komunikaciju trebala bi se obratiti predmetnom sudu koji će joj možda moći pružiti dodatnu pomoć.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Postupak za sporove male vrijednosti mnogo je neformalniji te se na njega ne primjenjuju stroga pravila o izvođenju dokaza. Taj postupak uključuje jednostavnije predmete manje vrijednosti. U skladu s tim, sud može raspravu voditi na bilo koji način koji smatra pravednim. Sud nije obvezan izvoditi dokaze pod prisegom, a sudac može odlučiti da se postupak unakrsnog ispitivanja ograniči ako to smatra primjerenim. Međutim, sudac je obvezan obrazložiti svoju odluku o ograničavanju postupka unakrsnog ispitivanja. Sudac može odlučiti da postavlja pitanja bilo kojem od svjedoka prije nego što dopusti bilo kojoj drugoj osobi da to učini.

1.6 Pisani postupak

Ako sudac smatra da se predmet može razmotriti bez održavanja rasprave, samo na temelju pisanih dokaza, sud će stranke u sporu uputiti na upotrebu obrasca N159 (vidjeti prethodni tekst). U obavijesti će se navesti datum do kojeg tužitelj ili tuženik moraju obavijestiti sud ako se protive donošenju odluke samo na temelju pisanih dokaza. Ako se bilo koja od stranaka protivi, o predmetu će se odlučivati na raspravi. Sudac može izostanak odgovora smatrati pristankom. Ako se nijedna stranka ne protivi odluci suca da se ne održi rasprava, predmet se može razmatrati u cijelosti u okviru pisanog postupka.

1.7 Sadržaj presude

Sudske presude u Gibraltaru obično sadržavaju samo odluku suca i bilo koji nalog koji se izdaje stranci. Međutim, sudac je obvezan zabilježiti glavne razloge donošenja te presude, osim ako se presuda izriče usmeno te je sud tonski snima. Sudac svoje razloge može iznijeti što kraće i jednostavnije, ovisno o prirodi predmeta. U pravilu će to učiniti usmeno na raspravi, ali razloge može iznijeti i kasnije u pisanom obliku ili na za to predviđenoj raspravi. Ako sudac donese odluku o predmetu bez održavanja rasprave, obvezan je zabilježiti obrazloženje svoje odluke, a sud će svakoj stranci poslati primjerak tog obrazloženja.

1.8 Povrat troškova

Na povrat troškova primjenjuju se ograničenja. Stranka koja dobije spor trenutačno može zatražiti povrat sljedećih troškova:

• sudskih pristojbi koje je platila
• iznosa od najviše 260 GBP za pravno savjetovanje ako je predmet uključivao zahtjev za izdavanje naloga kojim se nekomu nalaže da prestane nešto činiti (injunction) ili naloga za izvršenje određene činidbe (naloga kojim se nekomu nalaže da nešto učini, na primjer najmodavcu da izvede popravke); ne mogu se nadoknaditi drugi sudski troškovi osim u okviru tih kategorija
• iznosa od najviše 90 GBP po danu za stranku koja dobije spor i svakog njezinog svjedoka kao naknade za izgubljenu zaradu zbog prisustvovanja raspravi
• opravdanih troškova za namirenje dodatnih putnih troškova i troškova za noćenje koje snosi stranka ili svjedoci
• ako je sudac stranci dao dopuštenje za angažiranje vještaka i ta stranka kasnije dobije spor, sudac može stranci koja je izgubila spor reći da plati određeni dio troškova vještačenja; međutim, sudac ne može dopustiti plaćanje više od 200 GBP po vještaku; to možda neće pokriti puni iznos troškova vještačenja, posebno ako vještak sastavlja izvješće i prisustvuje sudskoj raspravi
• sudac može stranci koja se ponašala nerazumno naložiti plaćanje dodatnih troškova
• ako financijska vrijednost spora prelazi granicu za postupke za sporove male vrijednosti, ali je sudac predmet dodijelio postupku za sporove male vrijednosti, troškovi će se procijeniti u skladu s tim postupkom, osim ako se stranke slože da bi se trebale primjenjivati odredbe o troškovima u ubrzanim postupcima.

1.9 Mogućnost žalbe

Ako stranka koja izgubi spor želi podnijeti žalbu na odluku suca, za to će trebati dopuštenje. Ako ta stranka / stranka u sporu prisustvuje raspravi na kojoj se donijela odluka, dopuštenje suca može zatražiti na kraju rasprave.

Stranka u sporu koja želi podnijeti žalbu mora za to imati opravdanu osnovu (ili razloge). Ne može se protiviti odluci suca jer jednostavno smatra da je donesena pogrešna odluka.

Ako stranka u sporu želi podnijeti žalbu, mora brzo djelovati. Razdoblje u kojem stranka u sporu mora podnijeti svoju žalbu je ograničeno.

Ako stranka koja je izgubila spor nije prisustvovala raspravi niti je bila zastupana na njoj, ona može zatražiti da se ukine presuda donesena na toj raspravi i predmet ponovno razmotri.

Stranka mora podnijeti prijedlog najkasnije 14 dana nakon donošenja presude. Kako bi podnijela prijedlog, stranka bi od suda trebala zatražiti obrazac N244 (obavijest o prijedlogu).

Sud će strankama reći kad moraju doći na sud kako bi prisustvovale raspravi o prijedlogu koja se održava pred sucem.

Sudac će odobriti prijedlog za ukidanje presude samo:

ako je stranka u sporu / stranka imala opravdani razlog da

• ne prisustvuje raspravi ili ne bude zastupana na njoj ili
• ne dostavi sudu pisanu obavijest,

a stranka ima razumne izglede da dobije spor na ponovnoj raspravi.

Ako je prijedlog stranke odobren i presuda se ukine, sud će zakazati novu raspravu o predmetu. U jednostavnom sporu sudac može odlučiti o predmetu odmah nakon održavanja rasprave o prijedlogu.